Hrvatsko iseljeništvo

Kome u srcu ne živi domovina, taj se svugdje može smatrati prognanikom, u duši mu je praznina koju ne ispunjava nikakva stvar, nikakvo osjećanje.

Ferenc Kölcsey, 1790. – 1838., mađarski pjesnik i političar

Hrvatsko iseljeništvo po svojoj ljudskoj, materijalnoj i moralnoj pomoći odigralo je važnu ulogu u osamostaljivanju i stvaranju Republike Hrvatske prije svega u Domovinskom ratu. Zauzvrat, od dosadašnjih političkih struktura, za to nije dobilo odgovarajuće kreativno mjesto. Ne, iseljeništvo nema čak niti jedan glas u Vladi koji bi skrenuo pažnju na probleme s kojim je iseljeništvo, kad je u pitanju jačanje veze s domovinom ili povratak, suočeno. Krajnje je vrijeme preispitati ulogu i položaj iseljeništva u hrvatskom društvu.

Ne ulazeći u strukturu i djelovanje postojećih državnih i nacionalnih institucija (Vladin ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatska matica iseljenika, Savjet, Hrvatski svjetski kongres) koje se bave iseljeništvom,a s kojima hrvatsko iseljeništvo ne može biti zadovoljno, važno je utvrditi činjenice o hrvatskom iseljeništvu u sadašnjim društvenim i političkim okolnostima.

1. Procjene o hrvatskom iseljeništvu diljem svijeta kreću se od 1,5 do 3,5 milijuna iseljenika i njihovih potomaka. Već sama činjenica da u ovih 25 godina hrvatske države nije učinjen nikakav napor da se njihov broj preciznije odredi, govori o tome kako politička elita u Hrvatskoj ne vodi dovoljno računa o tom značajnom dijelu hrvatskog nacionalnog korpusa.

2. Ne postoji sustavna i dosljedna politika o uključivanju hrvatskog iseljeništva u demografski, gospodarski i poslovni razvitak Republike Hrvatske.

3. Politika dosadašnjih vlada nije poticala njihov povratak u domovinu koja je zbog nesposobnosti i korupcije tih vlada došla na rub bankrota, pa je štoviše posljednjih godina zabilježen odljev mladih ljudi iz Hrvatske, čime se stvara nova generacija u hrvatskome iseljeništvu.

4. Sve hrvatske vlade i političke strukture nisu učinile gotovo ništa da se privuče iseljeništvo na povratak kako bi svojim znanjem, iskustvom i afirmiranošću iz zemalja useljenja pomogli prosperitetnom razvoju Republike Hrvatske.

5. U Hrvatsku se vratila iz iseljeništva prvenstveno starija mirovinska generacija iseljenih Hrvata. Točan broj registriranih primatelja inozemnih mirovina ne znamo. Procjena je da registriranim mirovinama u Hrvatsku godišnje ulazi 1,3 milijarde eura, što i te kako pomaže u teškoj financijskoj krizi s kojom se država suočava posljednjih desetak godina.

6. Po neregistriranom priljevu, od iseljenika koji pomažu svojim obiteljima ili ulažu u razne poslove u Hrvatsku, pritječe još najmanje 1,3 milijarde eura.

7. Najbolji dokaz da hrvatska politička elita ne cijeni doprinos iseljeništva u osamostaljenju Hrvatske i ulozi koju je ono u tome imalo jest zakonski propis o oporezivanju inozemnih mirovina, usvojen 2012. godine. Budući da Hrvatska od značajnijih imigracijskih zemalja jedino s Njemačkom ima potpisan sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, veći broj umirovljenika povratnika pogođen je ovim zakonom. On praktički prisiljava iseljenike koji su se vratili da razmisle hoće li ostati u Hrvatskoj, a spriječava druge umirovljenike da se vrate u domovinu.

8. Zakon o oporezivanju povratničkih mirovina usvojen je za vladavine SDP-ove tzv. koalicije. No, HDZ kao vodeća hrvatska stranka koja zastupa interese iseljeništva, nije do sada ništa učinila niti pokušala učiniti da se zakon izmijeni.

9. Budući da iseljenici – povratnici nemaju svoje prave zastupnike u Hrvatskome saboru, jer se to ne mogu smatrati tri zastupnika izabrana na listi Dijaspore, iseljenicima – povratnicima koji primaju inozemne mirovine ne preostaje drugo nego da traže alternativnu snagu u hrvatskom političkom sustavu da bi ispravili ne samo tu nepravdu učinjenu prema njima, nego i sve druge nepravde nanesene tom značajnom dijelu hrvatskog nacionalnog korpusa.

10. U novonastalim okolnostima povratnici su se udružili s iseljenicima i osnivali udrugu „Iseljenici, povratnici i useljenici“, koja se djelovanjem zalagaže za promjenu postojećeg Zakona kojim su oni zakinuti. U Udrugu se uz povratnike učlanjuju iseljenici koji teže čvršćoj i boljoj vezi između iseljene i domovinske Hrvatske, te useljenici, djeca hrvatskih korjena koja su rođena u iseljeništvu, a svoju budućnost grade u domovini svojih predaka.

Udruga „Iseljenici, povratnici i useljenici“ stajat će iza svakog iseljenika, povratnika ili useljenika koji bude suočen s problemima.

Kontakt: iseljeniciipovratnici@gmail.com

Autor: Ruža Studer Babić

Božo Ljubić održao sastanak s predstavnicima udruge u osnivanju “Iseljenici, povratnici i useljenici”

Zagreb – Predsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Božo Ljubić s članovima Odbora održao je sastanak s predstavnicima udruge u osnivanju Iseljenici, povratnici i useljenici.

Predstavnica udruge u osnivanju Iseljenici, povratnici i useljenici Ruža Studer-Babić izložila je probleme s kojima se susreću Hrvati povratnici iz inozemstva. Posebno se osvrnula na povratnike u Hrvatsku koji dolaze iz Švicarske, istaknuvši kao najvažniji problem oporezivanje mirovina. – Hrvati koji su živjeli u Švicarskoj dvadeset, trideset ili četrdeset godina dolaze u Hrvatsku u statusu umirovljenika te plaćaju astronomske poreze na mirovine koji idu i do 40%. Umirovljenicima se i retroaktivno naplaćuje porez zbog izmjena Zakona o porezu na dohodak iz 2012. te zbog svega navedenog iseljenici odustaju od povratka u domovinu, a povratnici se najčešće odlučuju vratiti u Švicarsku, zaključuje Studer-Babić.

Član Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Ivo Jelušić govorio je o međudržavnim sporazumima kojima se uređuje pitanje oporezivih dohodaka. Tako je primjerice Međudržavnim sporazumom s Njemačkom pitanje oporezivanja mirovina uređeno tako da se mirovina oporezuje u državi u kojoj je zarađena. U većini ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje primjenjuje Republika Hrvatska vrijedi pravilo da se mirovine oporezuju u državi rezidentnosti, a što vrijedi i za Švicarsku, kazao je Jelušić.

Predsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Božo Ljubić istaknuo je kako u rješavanje ovoga problema treba uključiti i ostale mjerodavne odbore, poput Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo te Državni ured za Hrvate izvan RH i resorna ministarstava.

Pomoć iseljenicima treba biti zajednički interes svih političkih opcija, zaključeno je na sastanku.