Zbog mnogobrojnih upita potencijalnih povratnika iz Švicarske u Hrvatsku vezano uz oporezivanje 2. mirovinskog stupa, 7. ožujka 2019. godine održao se sastanak u Središnjem uredu porezne uprave u Zagrebu.  Sastanku su iz Porezne uprave nazočili Željko Martinović, Dalibor Legac, Renata Kalčić, Bernardica Stipić i predstavnica Hrvata iz Švicarske u Savjetu Vlade RH za Hrvate izvan RH, Ruža Studer Babić.

Budući da se radi o većem broju potencijalnih povratnika predstavnica Hrvata iz Švicarske postavila je između ostalog pitanje da li postoji volja i mogućnost razmotriti jedinstvenu poreznu stopu za oporezivanje 2. mirovinskog stupa (Pensionskasse).  Diskutiralo se i o poreznoj rezidentnosti. Upravo uz definiciju porezne rezidentnosti ima dosta nejasnoća i donosimo jedan primjer kad se netko smatra poreznim rezidentom Republike Hrvatske:

Obveznik u RH ima prebivalište u Zagrebu, plaća prirez 18%, ali radi veće plaće odlazi raditi u Irsku. U Hrvatskoj ima suprugu i dvoje djece koja idu u osnovnu školu.

Zbog obavljanja posla u Irskoj, tamo boravi dulje od 183 dana u poreznoj godini. Pretpostavimo da irski propisi određuju da je hrvatski obveznik, jer je u Irskoj dulje od 183 dana u poreznoj godini, irski rezident jer tu ima prebivalište/boravište.

Neovisno o činjenici što Irska obveznika smatra svojim rezidentom, RH ga smatra hrvatskim rezidentom. S obzirom da porezne uprave obiju zemalja obveznika smatraju vlastitim rezidentom (prema domaćim propisima) treba primijeniti čl. 4. Ugovora vlada Hrvatske i Irske o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na dohodak od otuđenja imovine.

Članak 4. st. 1. Ugovora propisuje da se obveznika ima smatrati rezidentom države u kojoj ima prebivalište, a budući da ima prebivalište i u Irskoj i u RH, treba primijeniti čl. 4. st. 2. Ugovora što propisuje – ako fizička osoba ima prebivalište u obje države – da prednost ima država s kojom fizička osoba ima bliskije osobne i ekonomske veze, što se smatra središtem životnih interesa. Ako se rezidentnost ne može utvrditi prema tome pravilu, st. 2. propisuje pomoćne kriterije: (i) uobičajeno boravište, (ii) državljanstvo, (iii) a ako je fizička osoba državljanin obiju država ili nijedne od njih, pitanje se rješava postupkom dogovaranja.

Pri utvrđivanju središta životnih interesa treba primijeniti objektivna mjerila, pa tako neke od sljedećih činjenica mogu biti važne u procjeni s kojom državom fizička osoba ima bliskije osobne i gospodarske veze: obiteljski i društveni odnosi, zanimanje fizičke osobe, političke, kulturne i druge aktivnosti, mjesto poslovanja, mjesto s kojega upravlja imovinom.

Činjenice se mora sagledati u cjelini, a osobitu pozornost treba dati osobnim radnjama pojedinaca.

Ako osoba koja u jednoj državi ima dom, u drugoj državi osnuje drugi dom, a istodobno ga u prvoj zadržava, činjenica da zadržava prvi dom u okruženju u kojem je prvotno živio, radio, i gdje ima obitelj i imovinu, može uz druge elemente značiti kako je središte životnih interesa zadržao u prvoj državi.

Budući da ovaj primjer pokazuje kako je središte obveznikovih životnih interesa u RH (supruga i dvoje djece koja u RH pohađaju osnovnu školu), može se ustvrditi da je obveznik hrvatski rezident (oporezivanje prema načelu svjetskog dohotka), a da bi ga Irska trebala smatrati svojim nerezidentom (oporezivanje samo s osnova dohotka stečenog u državi izvora – Irskoj).

Detaljnije o poreznoj rezidentnosti može se pročitati putem poveznice: Utvrđivanje rezidentnosti fizičkih osoba

Iz Porezne uprave dostavili su na zamolbu savjetnice primjere oporezivanja 2. mirovinskog stupa na različite iznose. Izračuni nisu umanjeni za eventualna plaćanja za obvezna osiguranja. Ukoliko su osiguranja plaćana za njihov iznos se umanjuje primitak prije umanjenja za osobni dohodak.

Radi preglednosti u primjerima je iznos osnovnog osobnog odbitka (3.800,00 kn/mj = 45.600,00 kn/god). Taj iznos se može povećati zbog eventualne službeno utvrđene invalidnosti ili uzdržavanog člana obitelji (pod propisanim uvjetima). Iznos primitka se može umanjiti i za moguća darovanja u propisane svrhe i do propisanog iznosa. U primjerima je prirez grada Zagreba koji je najviši u RH. Prirez vašeg grada/općine možete pronaći putem poveznice: Prirezi

Primitak u CHF	100.000,00	200.000,00	300.000,00	400.000,00	500.000,00
Srednji tečaj CHF na dan 19.3.2019.	6,531249
Iznos primitka u kunama	653.124,90	1.306.249,80	1.959.374,70	2.612.499,60	3.265.624,50
Osnovni mjesečni odbitak x 12 mjeseci	45.600,00	45.600,00	45.600,00	45.600,00	45.600,00
Porezna osnovica	607.524,90	1.260.649,80	1.913.774,70	2.566.899,60	3.220.024,50
Porezna osnovica za stopu od 24 %	360.000,00	360.000,00	360.000,00	360.000,00	360.000,00
Porezna osnovica za stopu od 36 %	247.524,90	900.649,80	1.553.774,70	2.206.899,60	2.860.024,50
Iznos poreza po stopi od 24 %	86.400,00	86.400,00	86.400,00	86.400,00	86.400,00
Iznos poreza po stopi od 36 %	89.108,96	324.233,93	559.358,89	794.483,86	1.029.608,82
Ukupno poreza	175.508,96	410.633,93	645.758,89	880.883,86	1.116.008,82
Prirez (Zagreb 18 %)	31.591,61	73.914,11	116.236,60	158.559,09	200.881,59
Iznos poreza i prireza prije umanjenja za 50%	207.100,58	484.548,04	761.995,49	1.039.442,95	1.316.890,41
Umanjenje 50%	103.550,29	242.274,02	380.997,75	519.721,48	658.445,20
Ukupno poreza i prireza nakon umanjenja za 50%	103.550,29	242.274,02	380.997,75	519.721,48	658.445,20