– Prijedlog kandidata mogu dati birači ili političke stranke, ali svakako i jedni i drugi moraju biti poduprti s 10 tisuća valjanih potpisa –  kazala je potpredsjednica DIP-a Ana Lovrin.

Izborna promidžba 

Nakon objave liste počinje izborna promidžba koja traje do subote 21. prosinca, odnosno 24 sata prije dana izbora. U subotu te u nedjelju, na dan izbora, zabranjena je svaka promidžba, kao i svako objavljivanje prethodnih rezultata ili procjena rezultata izbora.

Za izbornu promidžbu također postoje neka pravila, govori Lovrin. Tako postoje medijska pravila koja je donio Hrvatski sabor o tome kako mora postupati Hrvatska radiotelevizija (HRT) i kako moraju postupati ostale televizije s nacionalnom koncesijom.

Financiranje kampanje

– Cjelokupno financiranje izborne promidžbe isključivo ide preko posebnog računa. U ovim izborima taj poseban račun mora otvoriti svaki kandidat koji će preko njega primati novac ili iz donacija ili oni kandidati koje su predložile stranke moći će na taj račun primati novac stranaka kao vlastita sredstva predlagatelja, odnosno kandidati grupe birača moći će također uplaćivati vlastita sredstva na taj poseban račun – objasnila je potpredsjednica DIP-a.

Pravne osobe mogu kandidatu u kalendarskoj godini donirati najviše 200 tisuća kuna, a fizičke, dakle građani te obrtnici, najviše 30 tisuća kuna. Maksimalni iznos koji se može potrošiti iznosi osam milijuna kuna.

Naknade za kandidate 

Uz odluku o raspisivanju predsjedničkih izbora, Vlada je donijela odluku o visini naknade troškova izborne promidžbe, a ona se raspoređuje kandidatima koji su osvojili više od 10 posto glasova, razmjerno dobivenim glasovima prema konačnim rezultatima izbora.

Za kandidata odnosno kandidatkinju s najvećim brojem dobivenih glasova u prvom izbornom krugu ta naknada iznosi milijun kuna, s time da se ne smije isplatiti u iznosu većem od ostvarenih troškova izborne promidžbe. U proračunu je za naknadu troškova izborne promidžbe osigurano 2,8 milijuna kuna.

Što treba znati o izborima? 

Prema zakonskim odredbama, predsjednički izbori moraju se održati najmanje 30, a najviše 60 dana prije 18. veljače iduće godine, kada istječe mandat predsjednici Kolindi Grabar Kitarović.

Predsjednik Republike bira se na temelju općeg i jednakog biračkog prava neposredno na izborima te tajnim glasovanjem na mandat od pet godina.

Predsjednika biraju i za to se mjesto mogu kandidirati hrvatski državljani s navršenih 18 godina. Kandidata mogu predlagati registrirane političke stranke te birači pojedinačno ili skupno, a mora prikupiti najmanje 10 tisuća potpisa birača. Pritom svaki birač može svojim potpisom podržati samo jednog kandidata.

Predsjedničke izbore provode DIP, općinska izborna povjerenstva, gradska izborna povjerenstva, Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba te birački odbori, a glasuje se od 7 do 19 sati na biračkim mjestima na području RH i na biračkim mjestima u sjedištima hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava i inozemnih ureda.

Rezultate izbora utvrđuje DIP na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima, a Ustavni sud RH nadzire njihovu ustavnost i zakonitost te rješava izborne sporove.

Prethodna i aktivna registracija

Biračima s prebivalištem u Hrvatskoj, koji na dan izbora borave u inozemstvu, omogućit će se glasovanje s prethodnom registracijom. Birači koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj upisat će se u posebni popis aktivno registriranih birača kako bi ostvarili svoje glasačko pravo.

Zahtjev za prethodnu ili aktivnu registraciju podnosi se nadležnom uredu u Republici Hrvatskoj ili diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u inozemstvu najkasnije 10 dana prije dana određenog za održavanje izbora.

Tko su mogući kandidati?

Aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović najavila je da će se natjecati za još jedan mandat na Pantovčaku, a protukandidati bi joj, prema dosadašnjim najavama, mogli biti Zoran Milanović, Miroslav Škoro, Dejan Kovač, Katarina Peović, Ivan Rude, Ante Simonić, Dalija Orešković, Ava Karabatić, Mislav Kolakušić, Ivan Pernar, Dario Juričan, Tomislav Panenić i Vlaho Orepić. 

Ako nitko ne osvoji većinu, odnosno više od 50 posto glasova birača koji su glasovali, dva tjedna kasnije održat će se drugi krug izbora s dva kandidata koji su u prvom krugu dobili najviše glasova.