Porezni odbitak obveznog zdravstvenog osiguranja za povratnike – umirovljenike

Informacija je kao takva bitna za sve povratnike – umirovljenike koji primaju inozemnu mirovinu a podliježu obeznom zdravstvenom osiguranju u Švicarskoj ili nekoj drugoj zemlji.

Plaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, sukladno Protokolu III uz Sporazum između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Švicarske Konfederacije, s druge strane, o slobodnom kretanju osoba koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. godine, u odnosima između Republike Hrvatske i Švicarske Konfederacije primjenjuju se uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti.

Sukladno navedenom Protokolu III. povratnici – umirovljenici iz Švicarske koji nisu ostvarili pravo na hrvatsku mirovinu plaćaju doprinose za zdravstveno osiguranje u Švicarskoj Konfederaciji. Kako bi koristili punu zdravstvenu zaštitu u RH moraju HZZO-u dostaviti obrazac S1. Alternativno se može zatražiti od HZZO-a ili švicarskog nositelja osiguranja da umjesto fizičke dostave obrasca S1 švicarski nositelj to elektroničkim putem dostavi HZZO-u. Tako umirovljenik koristi u RH punu zdravstvenu zaštitu a HZZO troškove fakturira švicarskom nositelju osiguranja.

Sukladno članku 80.a stavku 2. Zakona o porezu na dohodak koji glasi: “Oporeziv dohodak iz stavka 1. ovoga članka umanjuje se za obvezne doprinose ako oni nisu bili priznati kao izdatak u državi izvora dohotka.” To znači da se taj obvezno uplaćeni doprinos u Švicarskoj može odbiti od iznosa mirovine kako bi se utvrdio oporezivi dohodak. Ne postoji limit na iznos koji se može priznati ako se radi o obveznim doprinosima. Vezano za modalitet prijave tog švicarskog doprinosa, preporuka je prijaviti ga u Obrascu ZPP-DOH do kraja veljače za prethodnu godinu. Ako se izdatak ne prijavi u tom roku, smatra se da se pravo na odbitak izgubilo i da se ne može retroaktivno prijavljivati.

Zahvaljujemo na dostavljenim informacijama Poreznoj upravi Zagreb.

Vaša pitanja možete nam slati putem e-pošte: iseljeniciipovratnici@gmail.com

DOBROVOLJNA PRIJAVA INOZEMNIH PRIMITAKA I POREZNA REZIDENTNOST – NAJČEŠĆE POSTAVLJENA PITANJA

Najčešće zaprimljena pitanja vezana su za dobrovoljno prijavljivanje inozemnih primitaka u skladu s važećim propisima o poreznim postupcima, porezu na dohodak, doprinosima i međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

1. Primam malu mirovinu (npr. 200,00 kn) iz Srbije. Moram li to prijaviti i ako da, zašto kada je onako neoporezivo do 4.000,00 kn?

Da, potrebno je ostvarenu inozemnu mirovinu prijaviti neovisno o kojem se iznosu radi i neovisno što je zbog svoje male visine vjerojatno neoporeziva.

Naime, svaka fizička osoba, rezident RH, koja ostvaruje primitke izravno iz ili u inozemstvo, dužna je u propisanom roku iste prijaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Inozemni primitak je obvezno prijaviti u RH i kada je u inozemstvu porez već plaćen te neovisno o tome hoće li u RH postojati obveza plaćanja poreza. Pri utvrđivanju oporezivosti ostvarenog inozemnog primitka odredbe međunarodnih ugovora koji su na snazi ​​imaju prednost pred odredbama tuzemnih propisa.

Iznimno mirovinu iz Kanade, Kine, Luksemburga, Makedonije, Maroka, Mauricijusa, Njemačke, Omana, Poljske San Marina nije potrebno prijavljivati.

2. Koji je najmanji iznos primitaka potrebno prijaviti?

Potrebno je prijaviti sve ostvarene inozemne primitke neovisno o iznosu, kao i činjenici da je primitak otpora ili ne u RH te je li na isti u inozemstvu porez već plaćen.

Budući da Porezna uprava raspolaže podacima o mirovinama iz Kanade, Kine, Luksemburga, Makedonije, Maroka, Mauricijusa, Njemačke, Omana, Poljske i San Marine, koje se sukladno ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s tim državama ne mogu oporezivati ​​u RH, primateljima samo tih mirovina će se iste evidentirati kao neoporeziva mirovina, stoga ih ne treba dodatno prijavljivati.

3. Radila sam u UN-u prije 20-ak godina, što sad moram?

Ako se radi o primitku (plaći) koji je ostvaren prije 20 godina te u razdoblju od 1. siječnja 2016. do danas nema primitaka po toj osnovi, radi se o inozemnim primicima za koje je nastupila zastara za prijavljivanje i utvrđivanje porezne obveze. Po takvim primicima Porezna uprava nema zakonsku mogućnost pokretanja postupka. Kada bi porezni obveznik dobrovoljno platio zastarjele obveze, Porezna uprava bi trebala poreznom obvezniku vratiti plaćeni porez i kamate od dana podnošenja zahtjeva. Stoga je potrebno prijaviti primitak ostvaren u okviru početnih rokova (npr. u dobrovoljnoj prijavi u 2022. godini moguća je prijava primitaka ostvarenih najranije iz 2016. godine).

Ne, ako je riječ o mirovini stečenoj temeljem radnog odnosa u UN-u koja se na temelju prijašnjeg rada sada isplaćuje kao inozemni primitak, istu je potrebno prijaviti u Dobrovoljnoj prijavi ino primitaka za razdoblje za koje nije nastupila zastara prava na utvrđivanje (npr. u 2022. godini najranije iz 2016. godine). 

4. Živim u Umagu, a plaću primam iz Hrvatske i Slovenije. Imam li obvezu prijave inozemnih primitaka?

Ostvarenu plaću iz Slovenije potrebno je prijaviti neovisno o kojem se iznosu radi i neovisno je li u Sloveniji plaćen porez na dohodak.

Naime, svaka fizička osoba, rezident RH, koja ostvaruje primitke izravno iz ili u inozemstvo, dužna je u propisanom roku iste prijaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Sukladno odredbama međunarodnog ugovora sa Slovenijom pravo oporezivanja primitaka od nesamostalnog rada ima i Slovenija kao zemlja izvora dohotka i RH kao zemlja rezidentnosti poreznog obveznika. Stoga će se pri utvrđivanju poreznih obveza, sav porez plaćen u Sloveniji po toj osnovi, priznati i uračunati u ukupnu poreznu obvezu u RH.

5. Radim u drugim državama (Belgiji, Austriji, Americi) gdje plaćam sve poreze. Imam li kakve obveze prijave u RH?

U ovom slučaju, kako bi se odgovorilo na pitanje, potrebno je prethodno utvrditi je li osoba koja ostvaruje primitke hrvatski rezident ili ne. Ako je osoba hrvatski rezident postoji obveza prijave ostvarenih primitaka u RH, bez obzira hoće li u konačnici doći do oporezivanja ili ne.
Sveobuhvatne informacije koje se odnose na postupak utvrđivanja porezne rezidentnosti ​ ​dostupne  su na našim web stranicama, u dijelu europskih i vanjskih poslova /  Utvrđivanje rezidentnosti u porezne svrhe. 

6. Odjavio sam se privremeno na Policiji i na Zdravstvenom, mislio sam da se automatski odjavljujem i iz Porezne. Što trebam?

Obveza prijave inozemnih primitaka u RH postoji ako je osoba koja ostvaruje primitke hrvatski rezident. Činjenica da se osoba odjavila prebivalištem u Evidenciji prebivališta koju vodi nadležno ministarstvo kao i činjenica da se osoba odjavila iz sustava zdravstvenog osiguranja RH, govori u prilog tome da bi se moglo pretpostaviti da se radi o osobi koja se ne smatra hrvatskim rezidentom.

Međutim, kako je za plaćanje poreza presudna činjenica središta životnih interesa te osobe i njegove uže obitelji u konkretnom slučaju potrebno je javiti se u Poreznu upravu i popuniti Obrazac TI ​kako bi se utvrdila rezidentnost poreznog obveznika. Napominjemo da osoba koja smatra da nije hrvatski rezident, već rezident neke druge države može donijeti potvrdu te države o rezidentnosti iz koje mora biti vidljivo od kada ga ta država smatra svojim rezidentom.

7. Koji su kriteriji za određivanje rezidentnosti?

Način utvrđivanja rezidentnosti propisan je međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili Općim poreznim zakonom. Na temelju tih odredbi propisani su Obrazac TI i Obrazac TU u kojima se kroz postavljena pitanja utvrđuje rezidentnost. Obrazac TI i Obrazac TU​ dostupni su, zajedno s detaljnim uputama za popunjavanje, u dijelu Obrasci / Propisani obrasci za preuzimanje u PDFu​ / Utvrđivanje rezidentnosti u porezne svrhe​ .

8. Odjavio sam prebivalište iz Hrvatske, radim veći dio godine u Njemačkoj, dođem blagdanima i par vikenda u Hrvatsku. Plaćam sve u Njemačkoj. U Hrvatskoj su mi supruga i djeca u našem zajedničkom stanu. Čiji sam ja sad rezident?

Temeljem navodi iz upita može se zaključiti da je središte životnih interesa i nadalje u RH te da je osoba hrvatski porezni rezident. U konkretnom slučaju potrebno je javiti se u nadležnu ispostavu Porezne uprave koja će na temelju zahtjeva i popunjenog ​​​​Obrasca TI utvrditi poreznu rezidentnost.

9. Do kojeg datuma se može dobrovoljno prijaviti, na stranicama piše prije zaprimanja službenog poziva, što to znači?

Dok se ne primi službeni poziv Porezne uprave da se pokrene postupak oporezivanja primitaka iz inozemstva po službenoj dužnosti, može se podnijeti „Dobrovoljna prijava ino primitaka“. Stoga se građani pozivaju da što prije izvrše prijavu inozemnih primitaka u zadnju ispostavu Porezne uprave.

10. Koji iznos preračunavam u kune, onaj koji mi je sjeo na račun?

Potrebno je prijaviti bruto iznos odnosno iznos iz kojeg inozemni isplatitelj obračunava i uplaćuje doprinose i porez na dohodak. Dakle, iznos u koji je uključen porez plaćen u inozemstvu te doprinosi plaćeni u inozemstvu. Napominjemo, da je pretpostavka da je na račun uplaćen iznos umanjen za navedena davanja. Primitke pa tako i iznos za preračunavanje najbolje je utvrditi iz dokumenata temeljem kojih je izvršena isplata (rješenje o mirovini, ugovor o radu, ugovor o djelu i sl.) ukoliko porezni obveznik s istim raspolaže.

11. Kako da dođem do potvrde, već godinama ne živim u inozemstvu i nemam nikakvog kontakta s isplatiteljem?

Radi olakšavanja prijave inozemnih primitaka Porezna uprava je pozvala građane da se jave te prijave činjenica kojima raspolažu. Porezna uprava će tim poreznim obveznicima pomoći na način da im prikaže podatke kojima raspolaže ako iste porezne prijave potvrde te prikažu u Dobrovoljnoj smatrat će se da je porezni obveznik dobrovoljno izvršio prijavu inozemnih primitaka. U tom slučaju od poreznog obveznika neće se tražiti dostava dokumentacije i/ili potvrda iz inozemstva.

Međutim, ukoliko Porezna uprava ne raspolaže podacima o uplaćenom porezu u inozemstvu, a porezni obveznik sam ne dostavi potvrdu inozemnog poreznog tijela o uplaćenom porezu, isti mu se ne može uračunati u poreznu obvezu.

12. Što je s mirovinama iz zemalja bivše Jugoslavije?

Ostvarenu inozemnu mirovinu potrebno je prijaviti bez obzira koja je zemlja izvora te mirovine.
Naime, svaka fizička osoba, rezident RH, koja ostvaruje primitke izravno iz ili u inozemstvo, dužna je u propisanom roku iste prijaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Inozemni primitak je obvezno prijaviti u RH i kada je u inozemstvu porez već plaćen te neovisno o tome hoće li u RH postojati obveza plaćanja poreza. Pri utvrđivanju oporezivosti ostvarenog inozemnog primitka odredbe međunarodnih ugovora koji su na snazi ​​imaju prednost pred odredbama tuzemnih propisa.

Iznimno mirovinu iz Kanade, Kine, Luksemburga, Makedonije, Maroka, Mauricijusa, Njemačke, Omana, Poljske i San Marine nije potrebno prijavljivati. S obzirom da se radi o državama s kojima je na snazi ​​Ugovor prema kojem se ovi primici izuzimaju od oporezivanja u RH, Porezna uprava će na temelju podataka koje je razmijenila s tim državama upisati podatke o ostvarenim dohocima. Takvi podaci ne podliježu primjeni poreznog sustava u RH.

13. Koji dokument tražite kod procjene čiji ste rezident?

Način utvrđivanja rezidentnosti propisan je međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili Općim poreznim zakonom. Na temelju tih odredbi propisani su Obrazac TI​ i Obrazac TU ​ u kojima se kroz postavljena pitanja utvrđuje rezidentnost, a koji su zajedno s detaljnim uputama za popunjavanje dostupni u dijelu Obrasci / Propisani obrasci za preuzimanje u PDFu​ / Utvrđivanje rezidentnosti u porezne svrhe ​.

Osoba koja smatra da je rezident druge države, u Poreznu upravu dostavlja potvrdu o rezidentnosti iz te druge države. Iz potvrde je bitno vidjeti od kojeg datuma ta druga država smatra osobu svojim rezidentom.

14. Hrvatski sam državljanin, trajno sam nastanjen u Austriji, u RH imam kuću u kojoj žive moji roditelji. U RH dođem u posjet roditeljima i boravim 30-ak dana u godini. Što ja sad moram?

Temeljem navodi iz upita moglo bi se zaključiti kako osoba nije rezident RH. Međutim, ukoliko je osoba iz bilo kojeg razloga u prethodnim godinama bila hrvatski rezident (ili hrvatski porezni obveznik), a nije regulirala svoj status u trenutku trajnog nastanjenja u Austriji, potrebno je da se javi u nadležnu ispostavu Porezne uprave te da popunjavanjem Obrasca​ TI izvrši ispis iz hrvatske rezidentnosti.

Dodatno napominjemo da ukoliko osoba smatra da je sada rezident druge države konkretno Austrije, smatramo potrebnim dostaviti ispostavi Porezne uprave (prema prije važećem prebivalištu) potvrdu o rezidentnosti iz Austrije. Iz potvrde je bitno vidjeti od kojeg datuma ga Austrija smatra svojim rezidentom.

15. Strani sam državljanin, u inozemstvu imam firmu (programer sam); u Hrvatskoj imam stalni boravak, nemam nekretninu (namjeravam ju kupiti); nisam se prijavio u Poreznu upravu, čiji sam ja porezni rezident?

Državljanstvo samo po sebi nema utjecaja na utvrđivanje rezidentnosti, već se za potrebe rezidentnosti uzimaju druge činjenice osobito središte životnih interesa. Stoga u ovom slučaju preporuka je Porezne uprave da se u ispostavi stalnog boravka donese potvrda o rezidentnosti iz te druge države. Iz potvrde je bitno vidjeti od kojeg datuma ta druga država smatra osobu svojim rezidentom.

16. Studirala sam i živjela na Novom Zelandu ali se zbog pandemije ne mogu fizički vratiti tamo iako smo mi i privatni posao i klijenti tamo. Jesam li ja dužna prijaviti inozemni dohodak iako se u Hrvatskoj nisam školovala niti radila?

Temeljem naloga iz upita nije moguće zaključiti čija je osoba porezni rezident. Potrebno je provesti postupak utvrđivanja rezidentnosti na nadležnoj ispostavi poreznog obveznika te sukladno tome utvrditi kojoj državi pripada pravo oporezivanja poreznog obveznika.

Napominjemo da je privremena zabrana i ograničenje prelaska granica uslijed pandemije uzrokovane covidom – 19 vrijedilo samo nekoliko mjeseci tijekom 2020. godine te da se to razdoblje neće uzimati u obzir prilikom utvrđivanja statusa porezne rezidentnosti. Ukidanjem privremene zabrane i ograničenja prelaska granica uslijed pandemije uzrokovane covid – 19 Porezna uprava će vrijeme provedeno u RH nakon tog datuma uzeti u obzir za utvrđivanje statusa porezne rezidentnosti.

17. Što s onima koji su se školovali „vani” i primali stipendiju, trebaju li se to prijaviti?

Ako je primatelj stipendije za vrijeme studiranja u inozemstvu i dalje rezident RH dužan je prijaviti sve primitke iz inozemstva pa tako i ostvarenu stipendiju. 
Neoporezivi iznosi stipendiju kao i porezni tretman oporezivih primitaka po toj osnovi propisan je člankom 6. Pravilnika o porezu na dohodak​ .

18. Moji roditelji primaju mirovinu iz Austrije, koje dokumente treba priložiti, od koje godine i do kada?

Ostvarenu inozemnu mirovinu iz Austrije potrebno je prijaviti kao ostvareni inozemni primitak.

Uz dobrovoljnu prijavu potrebno je priložiti vjerodostojne isprave kojima se u konkretnom slučaju smatra rješenjem ili potvrdom o mirovini. Iznimno ukoliko se ne raspolaže s navedenom dokumentacijom moguće je priložiti i bankovni izvod računa na koji je izvršena uplata mirovine i dr.

Primitak je potrebno prijaviti u okviru početnih rokova (npr. u dobrovoljnoj prijavi u 2022. godini moguća je prijava primitaka ostvarenih najranije iz 2016. godine).

19. Osobe koje rade za UN putem honorarnih ugovora, u RH primaju plaću od drugog poslodavca. Koji dio moraju prijavljivati, te koji dio je čl. 10 Zakona izuzet iz prijave, te je li uopće?

Ukoliko je osoba službenik (zaposlenik) UN ili UN specijalizirane agencije ostvareni primici oslobođeni su od oporezivanja.

Međutim, ako osoba nema status službenika, ostvareni primici bit će predmet oporezivanja. Iznimno, ostvareni primitak koji osoba ostvaruje od UN ili UN specijaliziranih agencija može biti izuzet od oporezivanja samo ako te osobe (koje nisu službenici UN ili UN specijaliziranih agencija nego stručnjaci na zadatku za UN ili UN specijalizirane agencije) rade za UN ili UN specijalizirane agencije. na teritoriju Republike Hrvatske.

Sve navedene primitke (oporezive i neoporezive) potrebno je prijaviti.

20. Veliki broj mladih ljudi na pograničnim područjima koji rade u drugoj državi (Slovenija, Mađarska) dnevni su migranti, prebivalište je u RH, ne posjeduju nekretnine. Što trebaju učiniti?

Za fizičke osobe koje žive u pograničnom području pretpostavka je da su rezidenti RH te da ostvaruju primitke npr. plaća izravno iz inozemstva (npr. Slovenija, Mađarska). U tim slučajevima dužni su iste prijaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu neovisno je li u inozemstvu plaćen porez na te primitke ili su isti izuzeti od oporezivanja u RH. 

21. Treba li prijaviti dječji doplatak konačnom korisniku iz Njemačke ili Austrije?

Dječji doplatak je primitak koji se prema HR propisima ne smatra dohotkom, ali ga je potrebno prijaviti. Budući da se analogijom na istovrsni dohodak iz inozemstva primjenjuju isti porezni propisi kao i za tuzemni dohodak, dječji doplatak iz Njemačke ili Austrije potrebno je prijaviti kao neoporezivi primitak.

22. Koji tretman imaju invalidnine i naknade iz inozemstva?

Za primitke iz inozemstva, bez obzira radi li se o primicima od nesamostalnog rada (invalidska mirovina) ili o primicima koji se ne smatraju dohotkom (invalidnina ili odšteta), porezni obveznik je dužan nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu radi upisa u registar poreznih obveznika – Obrazac RPO i vjerodostojne isprave o ostvarenom dohotku, odnosno primitku. Na temelju vjerodostojnih isprava nedvojbeno će se utvrditi radi li se o primitku od nesamostalnog rada koji je oporeziv (invalidska mirovina) ili o primitku koji se ne smatra dohotkom (invalidnina) te će se ovisno o tome provoditi po potrebi daljnji porezni postupci.

23. Stažisti u bolnicama i veliki broj tehničkih stručnjaka (strojarski, tehnički, kemijski fakulteti), koji su otišli na usavršavanje ili ih je poslodavac ustupio na usavršavanje, što treba odraditi za takvu prijavu?

Ovim osobama prvo je potrebno utvrditi jesu li i nadalje hrvatski rezidenti te sukladno tome utvrditi kojoj državi pripada pravo oporezivanja poreznog obveznika. U tu svrhu sve osobe koje smatraju da više nisu hrvatski rezidenti trebaju u nadležnoj ispostavi Porezne uprave ispuniti Obrazac TI​ te zatražiti ispis iz hrvatske rezidentnosti.

Međutim, ističemo da se najčešće kod usavršavanja radi o kraćem boravku pri čemu je moguće da osobe žele zadržati ili zadržati hrvatsku poreznu rezidentnost. Ukoliko se utvrdi zadržavanje hrvatske rezidentnosti potrebno je sve primitke ostvarene u inozemstvu u prethodnim poreznim razdobljima prijaviti u okviru zastarnih rokova putem Dobrovoljne prijave inozemnih primitaka.

24. Mogu li u prijaviti samo navesti da sam imao inozemni primitak, a vi mi utvrdite obavezu ukoliko sam dužan platiti?

Ako se prilikom podnošenja „Dobrovoljne prijave ino primitka“ samo navede „inozemni primitak“ bez navođenja daljnjih podataka, poreznog obveznika će se pozvati da nadopuni obrazac, odnosno podnese novi. Dakle, u nadopuni ili novom obrascu porezni obveznik minimalno mora prijaviti državu izvora primitka i iznose isplaćene na račune. Uvidom u raspoložive podatke Porezna uprava će se poreznog obveznika upoznati s podacima koji su na stanju poreznog tijela, te ih porezni obveznik može uključiti u dobrovoljnu prijavu. Ako porezni obveznik ne pristane na prijavu navedenih podataka, u odnosu na te primitke iz inozemstva pokrenut će se postupak oporezivanja primitaka iz inozemstva po službenoj dužnosti, gdje će se oporezivati ​​prema podacima koji su zaprimljeni od druge države.

25. Mogu li od naše Porezne uprave tražiti podatke koliko sam imao ostvarenog dohotka u drugoj državi, te koliko je uplaćeni porez koji se tu može uvrstiti u prijavu?

Porezni obveznik može dobiti taj podatak ako podnese „Dobrovoljnu prijavu ino primitka“. U tom slučaju će se usporediti podaci s kojima raspolaže Porezna uprava, te će se za druge primitke pitati porezni obveznik želi li da mu se uključi u postupak dobrovoljne prijave. Ukoliko ne želi, isti će se oporezivati ​​u postupku po službenoj dužnosti, sa zaračunavanjem kamata od dana kada je porez trebao biti plaćen.

26. Kakva je to razmjena podataka sa drugim državama gdje Porezna uprava na temelju razmjene podataka priznaje ostvareni dohodak, dok u uputi dalje govori, da će obračunati dohodak ostvaren u drugoj zemlji, a uplaćeni porez neće ukoliko se ne donese potvrda. O čemu se tu radi?

Ako Porezna uprava u službenim evidencijama raspolaže podacima o visini plaćenog poreza u zemlji izvora dohotka koje je zaprimila temeljem razmjene podataka s poreznim tijelima drugih država, porezni obveznik ne mora dostaviti potvrdu o plaćenom porezu. Međutim, ukoliko Porezna uprava ne raspolaže podacima o uplaćenom porezu u inozemstvu, a porezni obveznik sam ne dostavi potvrdu inozemnog poreznog tijela o uplaćenom porezu, isti mu se ne može uračunati.

27. Zašto se odmah ne šalju službeni pozivi ili pozivi kroz sustav e-građani.

Pozivi poreznom obvezniku će se upućivati ​​tijekom postupka po službenoj dužnosti. U fazi postupka po dobrovoljnoj prijavi Porezna uprava također komunicira s poreznim obveznikom i dostavljat će mu informacije o nužnim dopunama dokumentacije i potvrda. Prilikom podnošenja obrasca „Dobrovoljna prijava ino primitka“ preko sustava ePorezni porezni obveznik dostavlja svoju e-mail adresu preko koje će se vršiti komunikacija s poreznim obveznikom.

Cilj ovog poziva građanima je njihovo dobrovoljno sudjelovanje u postupku zbog korištenja pogodnosti tj. oslobađanja od kamata i prekršaja na nepravodobno plaćanje poreza i doprinosa.

28. Mogu li prijaviti primanja starija od 2016 godine? Naime, ostvario sam primanja prije 10 godina, a nisam znao da se ista moram prijaviti.

Porezna uprava ne očekuje od poreznih obveznika da prijave starije primitke od onih koje sama ne bi mogla platiti, što znači da se u postupku dobrovoljne prijave u 2022. godini prijavljuju primici iz inozemstva ostvareni od 2016. godine nadalje.

29. Možemo li dobrovoljnu prijavu poslati mailom ili putem vašeg kanala Pišite nam?

„Dobrovoljna prijava ino primitaka“ može se podnijeti putem ePorezne, gdje su navedene i upute o nužnim koracima ili slanjem obrasca „Dobrovoljna prijava ino primitaka“ putem pošte ili dolaskom u Poreznu upravu.

30. Sportaš koji živi i igra u klubu u Njemačkoj, ima ugovor sa klubom na nekoliko godina i klub podržava sve obveze, au Hrvatskoj ne ostvaruje nikakve prihode, mora li podnositi poreznu prijavu u Hrvatskoj?

Ako je taj sportaš hrvatski rezident onda je dužan prijaviti primitke ostvarene iz inozemstva, bez obzira podliježu li ili ne podliježu oporezivanju u RH.

Porezna rezidentnost se utvrđuje u poreznom postupku, popunjavanjem obrasca Obrazac TI ​ uz  koji prilažete potvrdu o rezidentnosti iz Njemačke.

31. Primam plaću u Njemačkoj u kojoj se ista i oporezuje. U Njemačkoj sam od domovinskog rata 1999. Imam li obvezu prijave?

Temeljem navodi iz upita ne može se zaključiti je li osoba rezident RH ili ne. Stoga je potrebno provesti postupak utvrđivanja rezidentnosti tj. utvrditi je li osoba koja ostvaruje primitke hrvatski rezident ili ne. Ako je osoba hrvatski rezident postoji obveza prijave ostvarenih primitaka u RH, bez obzira hoće li u konačnici doći do oporezivanja ili ne.

Iz navedenog bi se dalo zaključiti da bi porezni obveznik bio porezni rezident Njemačke, a ne RH, nije potrebno utvrditi sve relevantne činjenice u konkretnom slučaju, pogotovo s obzirom na obitelj poreznog obveznika.

Sveobuhvatne informacije koje se odnose na postupak utvrđivanja porezne rezidentnosti nalaze se u dijelu Europskih i vanjskih poslova / Utvrđivanje rezidentnosti u porezne svrhe.

32. Cijela obitelj ne živi u Hrvatskoj već u Njemačkoj gdje se uredno plaća porez, privremeno smo odjavljeni na 5 godina. Moramo li predavati prijavu porezna?

Temeljem navodi iz upita može se zaključiti da osoba nije rezident RH. Međutim, potrebno je prethodno provesti postupak utvrđivanja rezidentnosti tj. utvrditi je li osoba koja ostvaruje primitke hrvatski rezident ili ne odnosno uputiti osobu da ukoliko već to nije napravila da popuni Obrazac TI​ radi ispisa iz hrvatske rezidentnosti. Ponovno podsjećamo da osoba može podnijeti i potvrdu iz njemačke da je njihov rezident iz kojeg mora biti jasno vidljiv od kada ga Njemačka smatra svojim rezidentom.

Ako je osoba hrvatski rezident postoji obveza prijave ostvarenih primitaka u RH, bez obzira hoće li u konačnici doći do oporezivanja ili ne.

Sveobuhvatne informacije koje se odnose na postupak utvrđivanja porezne rezidentnosti dostupne su na našim web stranicama, u  dijelu Europskih i vanjskih poslova /  Utvrđivanje rezidentnosti u porezne svrhe. 

​Porezna uprava

Informacije o zdravstvenom osiguranju za primatelje mirovina iz Švicarske kada sele u Hrvatsku

Zbog mnogobrojnih upita objavljujemo, vezano uz obvezu zdravstvenog osiguranja aktualizirane informacije za povratnike u Hrvatsku. Preporučuje se dobro informirati jer je razlika kod osiguravajućih kuća velika (130.20 CHF – 422.30 / mj.). 

Protokol III između Švicarske i Hrvatske koji je stupio na snagu 01.01.2017. godine obuhvaća između ostalog i zdravstveno osiguranje za osobe koje su se iz Švicarske iselile a primaju švicarsku mirovinu. U članku donosimo informacije koje trebate znati i korisne poveznice

Najvažnije što pri iseljavanju iz Švicarske morate znati o zdravstvenom osiguranju

Nakon što je ratificiran sporazum o slobodi kretanja koji obuhvaća socijalna osiguranja i koji je na snagu stupio 01.01.2017.g., za građane Republike Hrvatske vrijede ista pravila kao i za ostale članice EU. Kad je u pitanju zdravstveno osiguranje, razlika je u tom da su neke članice sa Švicarskom potpisale dodatan sporazum u kojem njihovi građani pri odlasku iz Švicarske imaju pravo odabrati da li žele zdravstveno osiguranje imati u Švicarskoj ili u zemlji u koju odlaze.

Hrvatska dodatan sporazum nije potpisala i zbog toga umirovljenici koji napuštaju Švicarsku, podliježu zakonskoj obvezi zdravstvenog osiguranja u Švicarskoj. To vrijedi i za one koji su Švicarsku napustili prije 01.01.2017.g.

Obveza osiguranja u Švicarskoj

U Švicarskoj ste obvezni biti zdravstveno osigurani:

  • ako primate samo švicarsku mirovinu (AHV, IV, MV, UV ili BV)
  • ako od države u kojoj ste se nastanili ne primate mirovinu
  • ako primate više mirovina iz članica EU/EFTA, ali ne primate mirovinu iz RH podliježete zdravstvenom osiguranju u Švicarskoj ako ste u njoj duže vremena uplaćivali u mirovinsku blagajnu nego u drugoj zemlji
  • obvezi osiguranja podliježu i vaši članovi obitelji ako nisu u radnom odnosu
U kojem slučaju NE podliježete zdravstvenom osiguranju u Švicarskoj?

U slučaju da primate mirovinu iz Švicarske i Hrvatske, podliježete zdravstvenom osiguranju u Hrvatskoj i ne morate niti možete zaključiti osiguranje u Švicarskoj.

Što morate poduzeti ako namjeravate iseliti iz Švicarske?

Informirajte vaše zdravstveno osiguranje u Švicarskoj pravovremeno o namjeri iseljavanja. U slučaju da vaš dosadašnji osiguravatelj ne nudi zdravstveno osiguranje za osobe koje napuštaju Švicarsku i iseljavaju u bilo koju EU državu, morate potražiti drugog osiguravatelja. Zdravstveno osiguranje u tom slučaju neće više primjenjivati premije koje vrijede za osobe s prebivalištem u Švicarskoj, već će primjeniti tkz. EU-premiju za Hrvatsku. Valja obratiti pažnju, čak ako vaš osiguravatelj i nudi osiguranje na visinu premije te usporediti s ostalima jer je razlika velika (130.20 CHF – 422.30 /mj.).

Kako morate postupiti ako podliježete zdravstvenom osiguranju u Švicarskoj?

U tom slučaju morate potražiti osiguravatelja u Švicarskoj koji nudu uslugu osiguranja u Hrvatskoj. Pregled osiguravatelja u Švicarskoj možete pronaći ovdje: OTVORI (Otvorite dokument, ponuda osiguravajućih kuća za Hrvatsku nalazi se na str. 35).

Aktualna lista za 2022.g.

Iz te liste odaberite osiguravatelja i direktno im se javite. Nakon što ste zaključili osiguranje, od osiguravatelja ćete dobiti  s1- obrazac. Taj obrazac morate ispuniti i dostaviti HZZO-u. Troškove vašeg liječenja preuzima u prvom redu HZZO, koji nakon toga obračunava sa švicarskim osiguravateljem.

KVG Solothurn nije ovlašten za izdavanje S1 certifikata.

Koje medicinske usluge možete koristiti u Hrvatskoj?

Nakon što ste se uspješno registrirali u mjestu gdje ste se nastanili, imate pravo na sve medicinske usluge koje se nude (liječničke usluge, boravak u bolnici, lijekovi itd.). Imate ista prava kao i osobe koje su u toj državi osigurane. Eventualni udio koji bi morali sami financirati, podliježe odredbi HZZO-a. Više informacija – OTVORI

Pravo na medicinske usluge u Švicarskoj

Kad ste osigurani u Švicarskojimate pravo izbora i možete odabrati da li želite medicinsku uslugu potražiti u Hrvatskoj ili u Švicarskoj.
Ako ste osigurani u Švicarskoj, morate platiti uobičajeno dijeljenje troškova za liječenje u Švicarskoj (godišnja franšiza 300 CHF i odbitak od 10% troškova iznad godišnje franšize). U slučaju stacionarnog boravka u bolnici i rehabilitacije, bolnički doprinos od 15 CHF po danu naplaćuje se za sve odrasle osobe starije od 19 godina.

Medicinska usluga u ostalim članicama EU

Ako se privremeno nalazite u nekoj od drugih članica EU/EFTA, (npr. na odmoru), imate tijekom vašeg privremenog boravka pravo na neodgodive medicinske usluge.

Međutim, ako idete u zemlju EU/EFTA samo radi liječenja, sve nastale troškove morate u cijelosti snositi sami.

Preporučuje se da u slučaju putovanja, uz sebe obvezno imate europsku zdravstvenu karticu.

Što je još dobro znati?

Preporučuje se također da obratite pažnju te da se kod osiguravatelja osigurate protiv nezgode (Unfallversicherung).

Najčešća pitanja koja ste nam uputili i konkretni primjeri / odgovori:
  • Suprug je u mirovini, prima i hrvatsku mirovinu, znači da ima pravo na zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj. Njegova supruga koja nikada nije radila u Hrvatskoj napušta Švicarsku prije mirovinske dobi, nije uzela isplatu iz 2. mirovinskog stupa i nema određeni broj godina nikakvih primanja. Je li ona po povratku u Hrvatsku osigurana preko supruga? DA! Bračni drug je preko supružnika osiguran sve dok ne stupi u mirovinsku dob i ne prima mirovinu iz Švicarske. Stupanjem u mirovinsku dob, ona je dužna sklopiti zdravstveno osiguranje u Švicarskoj.
  • Podliježem li zdravstvenom osiguranju u Švicarskoj ako primam malu švicarsku mirovinu?  DA! Ako imate skromnu mirovinu, možete podnijeti zahtjev za smanjenje premije zajedničkoj ustanovi KVG koristeći službeni obrazac za prijavu. Obrazac je dostupan kod KVG.
  • Podliježem li zdravstvenom osiguranju ako sam dobio isplatu iz 2. mirovinskog stupa (Pensionskasse/BVG)? DA! Ako ste isplatili dio i niste sigurni preporučuje se poslati putem maila upit KVG.

Navedene informacije smo dobili na upit kod švicarske organizacije KVG Solothurn gdje se svi, ako imate pitanja vezana uz zdravstveno osiguranje možete javiti.

Kontakt:
Gemeinsame Einrichtung KVG
Industriestrasse 78, 4600 Olten
Tel: +41 32 625 30 30

Poveznica na S1 obrazac:OTVORI S1

Različiti primjeri obračuna poreza na švicarske mirovine

Sa ciljem da potencijalnim povratnicima podijelimo ispravne informacije, donosimo tabelu i primjere koliko poreza će se u Hrvatskoj platiti na različite iznose inozemne mirovine. 

Primjeri su kao što se vidi, od 550.00 CHF do 5’000.00 CHF, s različitim prirezom. Za razliku od 2019. godine kad smo prvi puta objavili informacije, povećao se osobni odbitak  koji sada iznosi 4’000.- kuna. Uz to, neki su gradovi i općine umanjile prirez pa i na to valja obratiti pažnju.

Mjesečnu ratu poreza trebate zbrojiti s odgovarajućim prirezom vašeg mjesta i dobit ćete visinu mjesečne akontacijske rate.

Porez na 5’000 CHF mirovine u gradu Zagrebu, gdje je najveći prirez, ne prelazi u 2022. godini 13%.

Ovaj primjer vrijedi za dan 7. svibnja, kad je srednji tečaj HNB 1.00 FR – 7,249833 KN.

Zahvaljujemo gđi Ankici Jerbić, povratnici iz Švicarske koja nam je ove primjere izračunala. 

Mirovina CHF Osnovica HRK Porez HRK Prirez 5% Prirez 10% Prirez 15% Prirez 18%
   550         0       0  0   0      0      0
   600      349.90      34.99      1.75      3.50     5.25      6.30
1’000   3’249.00    324.90    16.25    32.50   48.75     58.48
1’300   5’424.78    542.47    27.12    54.25   81.37     97.64
1’500   6’874.75    687.45    34.37    68.75  103.16   123.74
1’700   8’324.00    832.40    41.62    83.25  124.86   149.83
2’000  10’499.65  1’049.96    52.50  105.00  157.49   190.00
2’300  12’674.60  1’267.46    63.37  126.75  190.11   228.13
3’000  17’749.50  1’774.95    88.75  177.50  226.25   319.49
3’300  19’924.45  1’992.44   99.62  199.25  298.87   358.64
4’000  24’999.30  2’499.93  125.00  250.00  375.00   450.00
4’500  28’624.00  2’862.40  143.12  286.25  424.36   515.23
5’000  32’249.00  3’337.35  166.87  333.75  500.60   600.72

Porezna objavila poziv građanima koji imaju prihode iz inozemstva

Porezna uprava uputila je poziv građanima rezidentima Republike Hrvatske na dobrovoljnu prijavu inozemnih primitaka, s obzirom na to da je uočeno da određeni broj građana nije ispunio tu obvezu.

“​Pozivaju se građani rezidenti Republike Hrvatske koji su ostvarili inozemne primitke (primjerice plaće, mirovine, drugi dohodak, kamate na štednju, dividende i dr.) u ovoj ili ranijim godinama, a do sada ih nisu prijavili Poreznoj upravi RH da to učine prije zaprimanja službenog poziva”, stoji u objavi Porezne uprave.

Poziv je prvotno objavljen na internetskoj stranici Porezne uprave 21. prosinca 2021. godine, dok su danas iz te institucije zamolili medije za objavu kako bi informacija došla do ciljane skupine.

Naime, kako je napisano u objavi, temeljem razmjene podataka između Porezne uprave RH i poreznih tijela drugih država o ostvarenim primicima hrvatskih rezidenata, uočeno je da određeni broj građana nije ispunio svoju obvezu i prijavio inozemne primitke.

Istaknuli su da je inozemni primitak obvezno prijaviti u Hrvatskoj neovisno o činjenici je li u inozemstvu porez već plaćen te neovisno o činjenici hoće li u Hrvatskoj postojati obveza plaćanja poreza.

Tko ne mora prijaviti?

Iznimno, obveza prijave inozemnih primitaka ne odnosi se na mirovine koje primaju građani rezidenti RH iz Kanade, Kine, Luksemburga, Sjeverne Makedonije, Maroka, Mauricijusa, Njemačke, Omana, Poljske i San Marina, dodali su iz Porezne uprave.

Apostrofirali su i da će se za dobrovoljno prijavljeni inozemni primitak u slučaju utvrđivanja porezne obveze postupak provoditi prema propisima važećim na dan dobrovoljnog prijavljivanja, bez obračuna kamata i bez izricanja novčane kazne za prekršaj nepravodobne prijave inozemnih primitaka.

Informacije potrebne građanima rezidentima RH za dobrovoljnu prijavu inozemnih primitaka objavljene su na mrežnim stranicama Porezne uprave u dijelu Obrasci / Dobrovoljna prijava ino primitaka, napominju.

Inozemne primitke ostvarene u ranijim razdobljima građani, rezidenti RH, mogu prijaviti na obrascu Dobrovoljna prijava inozemnih primitaka putem sustava ePorezna, putem pošte ili osobnim dolaskom u nadležnu ispostavu Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Također, za dodatne upute građanima je dostupan pozivni centar Porezne uprave, napisali su.

Više informacija: Porezna uprava

Informacije travanj 2020.

Poštovane članice i poštovani članovi naše udruge Iseljenici, povratnici i useljenici – IPU,

Vjerujem kako ste u ovim iznimnim, nikad zabilježenim, povijesnim zbivanjima i vremenima, svi vi, članovi vaših obitelji i vaši prijatelji, zdravi i dobro zbrinuti.

Kako i sami znate, prema našem Statutu, članku 26., svake godine smo dužni održati redovitu Skupštinu udruge. Do sada je to bilo u tijeku travnja. Kako je u ovim novonastalim okolnostima to nemoguće održati zbog mnogih razloga i zabrana, prilika je da vas pismenim putem obavijestim o tome. Velika većina nas je sada kod kuće i bez većeg ili važnijeg razloga, nije nam dopušteno slobodno se kretati ni unutar istog grada, a pogotovo između različitih mjesta i gradova. Stoga vas svih izvješćujem kako ćemo održavanje naše Skupštine odgoditi do daljnjeg. Kada se stvore uvjeti za to, svi ćete pismenim putem biti obaviješteni najmanje sedam dana prije održavanja naše Skupštine.

Tijekom proteklog razdoblja više puta se sastao Upravni odbor na kojem se raspravljalo o mnogim temama važnim za udrugu i njene članove, a sve na temelju Plana za proteklu godinu. Izdvojila bih dva zaključka koja se tiču udruge i članova, a to su organizacija okruglog stola sa kompetentnim ljudima vezanim uz teme važne za povratnike i buduće povratnike, u prvom redu izbjegavanje dvostrukog oporezivanja mirovina gdje bi zahtijevali pismeno očitovanje sa nedvosmislenim i jasnim zaključcima. Okrugli stol smo planirali održati tijekom ožujka, ali sada ćemo pričekati neko bolje vrijeme. Druga tema je vezana uz izlet i zajedničko druženje. Ponuđena su bila dva termina, svibanj ili rujan, Lika ili Vinkovci. Za sada sigurno ne računajmo na svibanj, a za sve ostalo ćemo pratiti razvoj događaja o čemu ćemo vas pravodobno izvijestiti.

Podsjećam vas na vaše obveze kao članove udruge, kako smo na zadnjoj Skupštini donijeli i novi Statut u kojem smo izglasovali u člancima 13.,14. i 20. Prava, obveze i odgovornosti redovnih članova prema kojima smo dužni platiti članarinu za tekuću godinu (dakle, sada za 2020.) do kraja 1. tromjesečja tekuće godine (do kraja ožujka). U ovim novonastalim okolnostima, ljubazno molim sve one članove koji nisu to uradili, neka to učine tijekom travnja. U slučaju produžetka karantene, tolerirat će se uplata i tijekom svibnja. Svim članovima koji su uredno ispunili svoju člansku obvezu, toplo zahvaljujem.

Na kraju bih vas nešto zamolila. Znam kako je većina naših članova relativno zbrinuta u svojim domovima i u krugu svojih obitelji. Ali možda neki od nas nisu u takvoj situaciji i bilo bi svakako dobro da dobijemo takve informacije na vrijeme, na brojeve telefona navedene na našoj web stranici udruge ili da nam javite pismom, ako nemate drugu mogućnost. U ovim teškim trenucima ne smijemo dozvoliti da bilo tko od nas bude sam i u potpunoj odvojenosti od društva. Potrudit ćemo se prema svojim mogućnostima, pa makar i sa blagom riječju, pokazati vam kako smo kao članovi naše udruge, ali prvenstveno kao ljudi, spremni priskočiti jedan drugom u nevolji. Kako ovo ne bi bilo jedino loše što se događa, naš glavni grad Zagreb, 22.03.2020. u ranim jutarnjim satima, zadesio je snažan potres. Nastala su velika materijalna oštećenja, ozlijeđeno je više ljudi, a nažalost život je izgubila 15-godišnja djevojčica. Za sada nemamo nikakvih informacija da je bilo koji naš član ozlijeđen ili da je pretrpio neku materijalnu štetu.

Svako dobro želi Upravni odbor IPU

Različiti primjeri obračuna poreza na inozemne mirovine

 

Zbog mnogobrojnih upita koje ste nam uputili, s ciljem da potencijalnim povratnicima podijelimo ispravne informacije, donosimo tabelu i primjere koliko poreza će se u Hrvatskoj platiti na različite iznose inozemne mirovine. 

Primjeri su kao što se vidi, od 550.00 CHF do 5’000.00 CHF, s različitim prirezom.

Izračun poreza  – tečaj 1 Fr.  =  6.6 kn. Osobni odbitak 3’800.- (važi za 2019.g.).

Mjesečnu ratu poreza trebate zbrojiti s odgovarajućim prirezom vašeg mjesta i dobit ćete visinu mjesečne akontacijske rate.

Ako tečaj ostane isti, porez na 5’000 CHF mirovine u gradu Zagrebu, gdje je najveći prirez, ne prelazi 13% za 2019.g.

Sva dodatna pitanja šaljite nam na mail: iseljeniciipovratnici@gmail.com

Mirovina CHF Osnovica Porez Prirez 5% Prirez 10% Prirez 15% Prirez 18%
    550           0       0      0      0      0      0
   600       160    19.20       1.92     2.88     3.45
1’000    2’800  336.00  16.80    33.60   50.40  60.48
1’300    4’780  573.60  28.68    57.60   86.04 103.25
1’500    6’100  732.00  36.60    73.20 109.80 131.76
1’700   7’420  890.40  44.52    89.00 133.56 160.27
2’000   9’400 1’128.00  56.40  112.80 169.20 203.04
2’300  11’380 1’365.60  68.28  136.56 204.84 245.80
3’000  16’000 1’920.00  96.00  192.00 288.00 345.60
3’300  17’980 2’157.60 107.88  215.70 323.64 388.36
4’000  22’600 2’712.00 135.60  271.20 406.80 488.16
4’500  25’900 3’108.00 155.40  310.80 466.20 559.44
5’000  29’200 3’504.00 175.20  350.40 525.60 630.72

Predavanje na temu oporezivanja mirovina u Republici Hrvatskoj

U Nussbaumenu je 7. rujna 2019. gđa Meri Maričić, ovlašteni porezni savjetnik iz Zagreba održala predavanje na temu oporezivanja mirovina u Republici Hrvatskoj.

Što se do sada, vezano uz oporezivanje inozemnih mirovina objavilo?

O oporezivanju inozemnih mirovina u Hrvatskoj pisali smo na portalu Moja Domovina u više navrata. Preporučujemo onima koje tema zanima da pročitaju sve članke koji se nalaze u niže navedenim, plavom bojom označenim poveznicama.

Nakon što je u ožujku 2012. g. počelo oporezivanje inozemnih mirovina, poreznim stopama koje su išle i preko 40%, zaustavljen je povratak umirovljenika u Republiku Hrvatsku. Više udruga aktiviralo se u to vrijeme, tražeći sluha kod vladajućih, ukazujući na dugoročne, negativne posljedice koje će visoko oporezivanje inozemnih mirovina izazavati. Vlada RH pokazala je da ima sluha za problematiku tek 2016. godine i u prvoj poreznoj reformi obuhvatila inozemne mirovine. Od 1. siječnja 2017. g. inozemne mirovine se oporezuju po aktualnim stopama od 24% i 36% ali umanjenim za 50 posto. Što znači da porezne stope iznose 12% i 18%. Više možete pročitati na poveznici:  Porezna reforma 1. 1. 2017.

Druga porezna reforma koja je na snagu stupila 1. siječnja 2019. g. obuhvatila je inozemne mirovine po pitanju porezne osnovice. Do tada se stopa od 24 posto primjenjivala na poreznu osnovicu do 17.500 kuna mjesečno (210 tisuća kuna godišnje), od 1. 1. 2019. taj prag je podignut na 30.000 kuna mjesečno. Porezna reforma 1. 1. 2019.

Budući da informacije nisu dopirale do povratnika i potencijalnih povratnika, novoosnovana udruga IPU – “Iseljenici, povratnici i useljenici” redovito je primala pozive i mailove zabrinutih umirovljenika. U više navrata, članica IPU udruge i predstavnica Hrvata iz Švicarske u Savjetu Vlade, Ruža Studer Babić održala je sastanke s predstavnicima Porezne uprave u Zagrebu. Putem portala Moja Domovina i socijalnih medija podijelile su se korisne informacije koje su portalu dostavili iz Porezne uprave:

Oporezivanje prijevremenih mirovina – dokument (29. 12. 2017.)

Informacije za potencijalne povratnike – 2. dio    (31. 1. 2018.)

Oporezivanje inozemnih mirovina (21.11.2018.)

Oporezivanje II. mirovinskog stupa za povratnike – Primjeri koliko poreza se plaća na različite iznose (20. 3. 2019.)

Predavanje u Nussbaumenu

Informacija nikad dosta. Tako se u organizaciji gđe Valentine Matolić iz Caritasove socijalne službe na hrvatskom jeziku kantona Aargau i Hrvatske katoličke misije Aargau u Nussbaumenu 7. rujna 2019. g. održalo predavanje za potencijalne povratnike s poreznom savjetnicom gđom Meri Maričić.

Uvodno je gđa Maričić pojasnila odredbe Ugovora između Republike Hrvatske i Švicarske Konfederacije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja poreza na dohodak i na imovinu te naglasila važnost određivanja rezidentnosti u porezne svrhe.

Postupak utvrđivanja rezidentnosti u porezne svrhe propisan je odredbama članka 4. hrvatskog modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, odredbama članka 43. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj 115/16) te odredbama članaka 36. i 37. Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj 30/17).

Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja su međunarodni bilateralni ugovori koji čine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po svojoj su snazi iznad domaćih zakona. U ovome Ugovoru izraz ‘rezident države ugovornice’ označava svaku osobu, koja prema zakonima te države, u njoj podliježe oporezivanju na temelju svoga prebivališta, boravišta, mjesta uprave ili nekoga drugog obilježja sličnoga značenja. Ako je fizička osoba rezident obiju država ugovornica, onda se njezin status određuje na ovaj način:

a) smatra se rezidentom one države u kojoj ima prebivalište, a ako ima prebivalište u objema državama, smatrat će se da je rezident one države s kojom ima uže osobne i gospodarske odnose (središte životnih interesa);

b) ako se ne može odrediti u kojoj državi ima središte životnih interesa ili ako ni u jednoj državi nema stalno mjesto stanovanja, smatrat će se da je rezident države u kojoj ima uobičajeno boravište;

c) ako osoba ima uobičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u jednoj od njih, smatrat će se da je rezident države čiji je državljanin;

d) ako je osoba državljanin obiju država ili nije državljanin ni jedne od njih, nadležna tijela država ugovornica riješit će pitanje dogovorno.

Teritorijalna povezanost poreznog obveznika unutar, odnosno s Republikom Hrvatskom, ako je riječ o primanjima s izvorom u inozemstvu, temelji se na određenju pojmova prebivališta i boravišta poreznog obveznika u i izvan Republike Hrvatske.

Tako je člankom 43. Općeg poreznog zakona propisano da:

(1) se smatra da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183. dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine.

(2) Ako porezni obveznik u Republici Hrvatskoj ima u vlasništvu ili posjedu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava ili prema mjestu iz kojeg pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti.

(3) Ako porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu, smatra se da ima prebivalište u tuzemstvu.

(4) Uobičajeno boravište u smislu ovoga Zakona ima porezni obveznik u onome mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tome mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno.

Uobičajenim boravištem u smislu ovoga Zakona smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine.

Nadalje, kako bi se jednoobrazno i točno utvrdila povezanost poreznog obveznika s državom ugovornicom koja će u konačnici imati pravo oporezivanja poreznog obveznika, postoje i upitnici TI i TU. Ti se upitnici popunjavaju u postupku utvrđivanja rezidentnosti poreznog obveznika na način da se Upitnik TU ispunjava prilikom ulaska poreznog obveznika u Republiku Hrvatsku, dok se Upitnik TI popunjava kod izlaska poreznog obveznika iz Republike Hrvatske.

Prilikom povratka u Republike Hrvatsku, potrebno je podnijeti prijavu u registar poreznih obveznika – RPO, u roku 8 dana od dana uplate mirovine na račun u Republici Hrvatskoj. Potrebno je također priložiti potvrdu o odjavi prebivališta iz Švicarske (Abmeldebestätigung), vjerodostojne isprave o ostvarenoj mirovini (rješenje ili potvrda o mirovini, ili bankovni izvod), te drugu dokumentaciju ukoliko postoji i ukoliko Porezna uprava to zatraži.

Porez na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se na iznos mirovine umanjen za eventualno uplaćene doprinose i osobni odbitak. Porez na dohodak od nesamostalnog rada plaća se umanjen za 50% na obračunati iznos porezne obveze.

Mjesečni osobni odbitak umirovljenika je 3.800,00 kn. Osobni odbitak se može uvećavati, ovisno o životnim okolnostima (uzdržavani članovi obitelji, invaliditet poreznog obveznika ili uzdržavanih članova). Tako osobni odbitak za uzdržavanog člana obitelji iznosi 1750 kn, za prvo dijete također 1750 kn, za drugo dijete 2500, treće 3500, a najviše iznosi za deveto dijete – 14 750 kn. Osobni odbitak poreznog obveznika, te za svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe s invaliditetom osobni odbitak iznosi 1000 kuna. Osobni odbitak poreznog obveznika i svakog uzdržavanog člana uže obitelji i djeteta ako su osobe kojima je rješenjem, na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost po jednoj osnovi 100% i/ili koji radi invalidnosti imaju, na temelju posebnih propisa, pravo na tuđu pomoć i njegu iznosi 3 750 kn.
Također, osobni odbitak može se dodatno uvećati za darovanja u tuzemstvu u naravi i u novcu što su doznačena na žiro račun udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak ili je proveden poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.
Porez na dohodak obračunava se na poreznu osnovicu po stopama od 24% odnosno 36% ovisno o visini oporezivog dijela mirovine i umanjuje za 50%.

Prirez porezu na dohodak plaća se na iznos poreza na dohodak i to u slučaju kada umirovljenik ima prebivalište odnosno uobičajeno boravište na području općine ili grada koji je svojom odlukom propisao prirez porezu na dohodak.
Porez na Mirovinsku štednju u obveznim mirovinskim fondovima (II stup – Pensionkasse) plaća se prema rezidentnosti. Dobrovoljna mirovinska štednja (III. stup – Private Pension) ne smatra se dohotkom prema Zakonu o porezu na dohodak.

Završno, gđa Maričić pokazala je nekoliko primjera izračuna:

Primjer I.

Primam invalidsku mirovinu u Švicarskoj i namjeravam se vratiti 01.01.2020. u Hrvatsku. Dobivam od invalidskog osiguranja iz prvog stupa mjesečno 1.540,00 CHF i od drugog stupa 530,00 CHF. Imam ušteđevinu na banci 100.000,00 CHF. Koliko ću plaćati poreza u Zagrebu na mirovine iz Švicarske? Koliko ću platiti poreza na ušteđevinu?

Tečaj: CHF 1 = 6,6 HRK Iznos mirovine = 2.070,00 CHF Obračun poreza: u kunama = 13.662,00 HKR
– 13.662,00 – 3.800,00 = 9.862,00 – osnovica
– Porez 24% = 2.366,88
– Prirez 18% od 24% = 426,04
– Ukupno = 2.792,92 Umirovljenik plaća 50% = 1.396,46
Obračun poreza za 100% invalidnost:
– 13.662,00 – 7.550,00 = 6.112,00 – osnovica
– Porez 24% = 1.466,88
– Prirez 18% od 24% = 264,04
– Ukupno = 1.730,92 Umirovljenik plaća 50% = 865,46
Ušteđevina nije predmet oporezivanja.

Primjer II.

Odlazim u starosnu mirovinu 01.03.2020. Namjeravam se vratiti 01.06.2020. u Hrvatsku u Zagreb. Od prvog stupa ću imati 2.050,00 CHF mjesečne mirovine. Iz drugog stupa neću uzimati mirovinu, nego ću dati da mi isplate gotovinu, koja će iznositi 190.000,00 CHF. Da li ću morati platiti porez u Hrvatskoj na gotovinu iz drugog stupa, iako ću već u Švicarskoj platiti porez na tu sumu pri napuštanju Švicarske? Ako da, koliko ?

Rezidentnost = Švicarska Isplata drugog stupa do 01.06.2020.  Ne plaća se porez u Hrvatskoj.

Rezidentnost = Hrvatska

Zahtjev za isplatu drugog stupa predan nakon 01.06.2020.
– Plaća se porez u Hrvatskoj
– Osobni odbitak će se u potpunosti potrošiti na isplatu mjesečne mirovine, pa će ukupni obračun poreza za oba stupa izgledati slijedeće:

Autor: Moja Domovina / Božica Tonković

Informacije – Oporezivanje 2. mirovinskog stupa za povratnike iz Švicarske

Zbog mnogobrojnih upita potencijalnih povratnika iz Švicarske u Hrvatsku vezano uz oporezivanje 2. mirovinskog stupa, 7. ožujka 2019. godine održao se sastanak u Središnjem uredu porezne uprave u Zagrebu.  Sastanku su iz Porezne uprave nazočili Željko MartinovićDalibor LegacRenata KalčićBernardica Stipić i predstavnica Hrvata iz Švicarske u Savjetu Vlade RH za Hrvate izvan RH, Ruža Studer Babić.

Budući da se radi o većem broju potencijalnih povratnika predstavnica Hrvata iz Švicarske postavila je između ostalog pitanje da li postoji volja i mogućnost razmotriti jedinstvenu poreznu stopu za oporezivanje 2. mirovinskog stupa (Pensionskasse).  Diskutiralo se i o poreznoj rezidentnosti. Upravo uz definiciju porezne rezidentnosti ima dosta nejasnoća i donosimo jedan primjer kad se netko smatra poreznim rezidentom Republike Hrvatske:

Obveznik u RH ima prebivalište u Zagrebu, plaća prirez 18%, ali radi veće plaće odlazi raditi u Irsku. U Hrvatskoj ima suprugu i dvoje djece koja idu u osnovnu školu.

Zbog obavljanja posla u Irskoj, tamo boravi dulje od 183 dana u poreznoj godini. Pretpostavimo da irski propisi određuju da je hrvatski obveznik, jer je u Irskoj dulje od 183 dana u poreznoj godini, irski rezident jer tu ima prebivalište/boravište.

Neovisno o činjenici što Irska obveznika smatra svojim rezidentom, RH ga smatra hrvatskim rezidentom. S obzirom da porezne uprave obiju zemalja obveznika smatraju vlastitim rezidentom (prema domaćim propisima) treba primijeniti čl. 4. Ugovora vlada Hrvatske i Irske o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na dohodak od otuđenja imovine.

Članak 4. st. 1. Ugovora propisuje da se obveznika ima smatrati rezidentom države u kojoj ima prebivalište, a budući da ima prebivalište i u Irskoj i u RH, treba primijeniti čl. 4. st. 2. Ugovora što propisuje – ako fizička osoba ima prebivalište u obje države – da prednost ima država s kojom fizička osoba ima bliskije osobne i ekonomske veze, što se smatra središtem životnih interesa. Ako se rezidentnost ne može utvrditi prema tome pravilu, st. 2. propisuje pomoćne kriterije: (i) uobičajeno boravište, (ii) državljanstvo, (iii) a ako je fizička osoba državljanin obiju država ili nijedne od njih, pitanje se rješava postupkom dogovaranja.

Pri utvrđivanju središta životnih interesa treba primijeniti objektivna mjerila, pa tako neke od sljedećih činjenica mogu biti važne u procjeni s kojom državom fizička osoba ima bliskije osobne i gospodarske veze: obiteljski i društveni odnosi, zanimanje fizičke osobe, političke, kulturne i druge aktivnosti, mjesto poslovanja, mjesto s kojega upravlja imovinom.

Činjenice se mora sagledati u cjelini, a osobitu pozornost treba dati osobnim radnjama pojedinaca.

Ako osoba koja u jednoj državi ima dom, u drugoj državi osnuje drugi dom, a istodobno ga u prvoj zadržava, činjenica da zadržava prvi dom u okruženju u kojem je prvotno živio, radio, i gdje ima obitelj i imovinu, može uz druge elemente značiti kako je središte životnih interesa zadržao u prvoj državi.

Budući da ovaj primjer pokazuje kako je središte obveznikovih životnih interesa u RH (supruga i dvoje djece koja u RH pohađaju osnovnu školu), može se ustvrditi da je obveznik hrvatski rezident (oporezivanje prema načelu svjetskog dohotka), a da bi ga Irska trebala smatrati svojim nerezidentom (oporezivanje samo s osnova dohotka stečenog u državi izvora – Irskoj).

Detaljnije o poreznoj rezidentnosti može se pročitati putem poveznice: Utvrđivanje rezidentnosti fizičkih osoba

Iz Porezne uprave dostavili su na zamolbu savjetnice primjere oporezivanja 2. mirovinskog stupa na različite iznose. Izračuni nisu umanjeni za eventualna plaćanja za obvezna osiguranja. Ukoliko su osiguranja plaćana za njihov iznos se umanjuje primitak prije umanjenja za osobni dohodak.

Radi preglednosti u primjerima je iznos osnovnog osobnog odbitka (3.800,00 kn/mj = 45.600,00 kn/god). Taj iznos se može povećati zbog eventualne službeno utvrđene invalidnosti ili uzdržavanog člana obitelji (pod propisanim uvjetima). Iznos primitka se može umanjiti i za moguća darovanja u propisane svrhe i do propisanog iznosa. U primjerima je prirez grada Zagreba koji je najviši u RH. Prirez vašeg grada/općine možete pronaći putem poveznice: Prirezi

Primitak u CHF 100.000,00 200.000,00 300.000,00 400.000,00 500.000,00
Srednji tečaj CHF na dan 19.3.2019. 6,531249
Iznos primitka u kunama 653.124,90 1.306.249,80 1.959.374,70 2.612.499,60 3.265.624,50
Osnovni mjesečni odbitak x 12 mjeseci 45.600,00 45.600,00 45.600,00 45.600,00 45.600,00
Porezna osnovica 607.524,90 1.260.649,80 1.913.774,70 2.566.899,60 3.220.024,50
Porezna osnovica za stopu od 24 % 360.000,00 360.000,00 360.000,00 360.000,00 360.000,00
Porezna osnovica za stopu od 36 % 247.524,90 900.649,80 1.553.774,70 2.206.899,60 2.860.024,50
Iznos poreza po stopi od 24 % 86.400,00 86.400,00 86.400,00 86.400,00 86.400,00
Iznos poreza po stopi od 36 % 89.108,96 324.233,93 559.358,89 794.483,86 1.029.608,82
Ukupno poreza 175.508,96 410.633,93 645.758,89 880.883,86 1.116.008,82
Prirez (Zagreb 18 %) 31.591,61 73.914,11 116.236,60 158.559,09 200.881,59
Iznos poreza i prireza prije umanjenja za 50% 207.100,58 484.548,04 761.995,49 1.039.442,95 1.316.890,41
Umanjenje 50% 103.550,29 242.274,02 380.997,75 519.721,48 658.445,20
Ukupno poreza i prireza nakon umanjenja za 50% 103.550,29 242.274,02 380.997,75 519.721,48 658.445,20

Na snagu stupili novi porezni zakoni, evo što se sve mijenja

S 1. siječnja 2019. počinje primjena devet izmijenjenih poreznih zakona koji bi, prema najavama ministra financija Zdravka Marića građane i poduzeća trebao rasteretiti za oko tri milijarde kuna. Samo zbog nižih stopa PDV-a na meso, ribu, voće i povrće, suho mahunasto povrće, jaja i pelene te na bezreceptne lijekove, prosječna bi obitelj, prema nekim procjenama, mogla imati oko 1.000 kuna niže mjesečne troškove.

S druge strane, veće plaće mogu očekivati oni koji zarađuju više od 17.500 kuna mjesečno te radnici s minimalnim plaćama koje rastu s 2.751 na 3.000 kuna.

U paketu devet zakona čija primjena počinje početkom ove godine su izmjene i dopune zakona o porezu na dodanu vrijednost, na dohodak, na dobit, na promet nekretnina, o doprinosima, o trošarinama, o fiskalizaciji u prometu gotovinom, o administrativnoj suradnji u području poreza te Općeg poreznog zakona.

Niži PDV negdje već snizio cijene

Izmjene Zakona o PDV-u donose smanjenje stope toga poreza s 25 na 13 odnosno pet posto za određene proizvode. Sniženom stopom od 13 posto oporezivati svježe ili rashlađeno meso, isporuka živih životinja, riba, voće i povrće, jaja, mahunasto suho povrće te dječje pelene.

Neki veliki trgovački lanci su cijene tih proizvoda smanjili već od 1. prosinca prošle godine, a očekuje se da će ih u narednim mjesecima slijediti i ostali trgovci.

Sniženom stopom od 13 posto oporezivat će se i usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika.

Za bezreceptne lijekove stopa PDV-a pada s 25 posto na pet posto i time se izjednačava sa stopom po koji se oporezuju lijekovi koji se izdaju na recept.

Izjednačava se i stopa PDV-a na knjige, novine i časopise, neovisno u kojem su obliku. Do sada su samo tiskana izdanja bila oporezovana sniženom stopom od 5 posto, a od 2019. s 25 posto na pet posto past će stopa PDV-a i na elektronička izdanja knjiga, udžbenika i drugih publikacija.

Brži ulazak u sustav PDV-a

Po novome porezni obveznici će u sustav PDV-a ulaziti tijekom godine, čim prijeđu prag od 300 tisuća kuna, a ne više početkom iduće kalendarske godine.

Nadalje, ukinut je i vrijednosni prag od 400 tisuća kuna za priznavanje pretporeza od 50 posto za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz.

Po novome će porezno tijelo moći od poreznog obveznika tražiti podnošenje instrumenta osiguranja plaćanja, ako sumnja u opravdanost dodjele PDV ID broja te prilikom stjecanja rabljenog prijevoznog sredstva iz EU-a.

Porez na dohodak: Prag za stopu od 24 posto podignut na 30.000 kuna

Niz novina donose izmjene Zakona o porezu na dohodak, a jedna od najvažnijih je proširenje porezne osnovice za primjenu stope od 24 posto. Do sada se stopa od 24 posto primjenjivala na poreznu osnovicu do 17.500 kuna mjesečno (210 tisuća kuna godišnje), no sada je taj prag podignut na 30.000 kuna (360 tisuća kuna godišnje).

Tako će se od početka 2019. viša stopa poreza na dohodak od 36 posto primjenjivati na poreznu osnovicu iznad 30.000 kuna mjesečno.

Niži ukupni doprinosi na plaću

Od početka 2019. godine ukidaju se dva doprinosa na dohodak – za zapošljavanje od 1,7 posto i za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto, ali se istodobno povećava doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto.

Time se opterećenje doprinosima na plaću snižava sa 17,2 na 16,5 posto. Prema izračunu Ministarstva financija, to će poslodavcima smanjiti izdatke za ukupno oko 900 milijuna kuna, a Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje donijet će dodatnih 1,35 milijardi kuna.

No, kako je riječ o doprinosima na plaću koji su teret poslodavca to nema izravnog učinka na neto plaće radnika, već će o tome odlučivati sami poslodavci.

Zakon predviđa i da se prilikom utvrđivanja godišnje obveze doprinosa priznaju ostvarena oslobođenja od plaćanja doprinosa na plaću – mlada osoba do 30 godina života, osoba koja se prvi put zapošljava, dijete branitelja starijeg od 29 godina i radnik kojem društvo u kojem nije član uprave isplaćuje minimalnu plaću.

Veće olakšice za uzdržavane članove obitelji

Izmjene Zakona o porezu na dohodak donose i novine kod primitaka koji ne ulaze u cenzus od 15.000 kuna za priznavanje osobnog odbitka za djecu i druge uzdržavanje članove.

Od ove godine roditelji učenika i studenata koji primaju stipendije ili nagrade za izvrsnost i temeljem toga ostvare primitke veće od 15.000 kuna, moći će ostvarivati poreznu olakšicu.

Ograničenje od 15.000 kuna više se neće odnositi ni za potpore djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog školovanja koju poslodavac isplaćuje djetetu radnika ili bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti.

Proširen je i krug uzdržavane djece za koje se može koristiti osobni odbitak te će se od početka 2019. uzdržavanom djecom smatrati i djeca koju poočimi i pomajke uzdržavaju. Ujedno uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju se i maćehe odnosno očusi koje uzdržava punoljetno pastorče.

Pred sam kraj 2018. ministar Marić najavio je i izmjene Pravilnika o porezu na dohodak kojim je povećan neoporezivi iznos naknade za novorođenče s 3.362 kune na 10.000 kuna. Tako će poslodavci svoje zaposlenike moći nagraditi s čak tri puta većom nagradom za novorođenče nego do sad.

Promjene kod dohotka od osiguranja, dionica, u poljoprivredi…

Novina je brisanje iz zakona dohotka od osiguranja kao jednog od oblika oporezivog dohotka. Tako se od ove godine dohotkom od osiguranja više ne smatraju uplaćene i porezno priznate premije dobrovoljnog osiguranja, kao ni uplaćene i porezno priznate premije životnog osiguranja.

Zakonskim se izmjenama pojednostavljuje i oporezivanje primitaka po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima. Ti primici se više ne tretiraju kao dohodak od rada već kao dohodak od kapitala i oporezivat će se stopom od 24 posto.

Također, primici ostvareni privremenim odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi oporezivat će se po stopi od 12 posto kao konačan drugi dohodak.

Temeljem izmjena Zakona o porezu na dohodak od ove godine odluku o visini paušalnog poreza na dohodak za iznajmljivače u turizmu po krevetu, odnosno smještajnoj jedinici u kampu donosit će lokalne jedinice. Zakonom je regulirano da se taj paušal može kretati od najmanjih 150 do najviših 1.500 kuna, a utvrđeno je i što u slučaju kada gradovi i općine sami ne utvrde iznos tog paušala – tada on iznosi 750 kuna.

Sporne odredbe o doprinosima za direktore

Na snagu su stupile i sporne izmjene zakona o doprinosima koje se odnose na članove uprava, odnosno direktore trgovačkih društava, likvidatore i upravitelje zadruga.

Osnovica za obračun doprinosa direktora i nadalje će biti 65 posto prosječne plaće, ali je propisano da se doprinosi moraju plaćati za puno radno vrijeme, bez obzira na stvarno stanje. Minimalna godišnja osnovica za obračun doprinosa utvrđena je kao umnožak prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva, likvidatora i/ili upravitelja zadruge.

S obzirom na to da je prosječna bruto plaća za razdoblje siječanj-kolovoz 2018. godine iznosila 8.448 kuna, za iduću godinu bi minimalna osnovica za obračun doprinosa iznosila 5.491,20 kuna mjesečno, odnosno u cijeloj godini 65.894,40 kuna.

Ako je član uprave zaposlen na nepuno radno vrijeme i mjesečna mu je osnovica po kojoj obračunava doprinose manja od minimalne, tada će trebati platiti razliku između te minimalne i mjesečne osnovice za obračun doprinosa na temelju koje je prijavljen kao osigurana osoba.

Za zaposlenog člana uprave obveznik plaćanja doprinosa po osnovi radnog odnosa (na osnovicu koja će se određivati na dosadašnji način) je trgovačko društvo kao poslodavac, dok je za obveze doprinosa koje se utvrde prema godišnjoj osnovici obveznik plaćanja sam taj član uprave.

Članu uprave godišnju će obvezu doprinosa utvrditi rješenjem Porezna uprava, koja će utvrditi i moguću razliku doprinosa za uplatu.

Porez na promet nekretninama pada na tri posto

Od ove godine stopa poreza na promet nekretninama smanjuje se s četiri na tri posto. Porez na promet nekretninama u cijelosti je prihod lokalnih jedinica, a procjenjuje se da će sniženje stope za njih značiti oko sto milijuna kuna manji prihod.

I dok će kupci nekretnina profitirati sniženjem stope poreza, neke su lokalne jedinice već najavile da bi dio izgubljenih prihoda mogle nadoknaditi većim komunalnim doprinosima.

Pri porezu na dobit otpisuju se potraživanja na temelju ‘lex Agrokora’

Izmjenama Zakona o porezu na dobit, koja će se primijeniti već kod podnošenja prijave poreza za 2018., porezno priznatim rashodom priznat će se otpisi potraživanja koji su potvrđeni u skladu s posebnim postupkom izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja. Riječ je, dakle, o otpisu potraživanja od kupaca provedenih u skladu tzv. lex Agrokor.

Novine su predviđene i kod odredbi o porezu po odbitku – od 1. siječnja 2019. on će se plaćati po stopi od 15 posto na naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača, sportaša).

Iznimno će se porez po odbitku po stopi od 20 posto plaćati na sve usluge i naknade kada se plaćaju osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave odnosno nadzora poslovanja u državama koje se nalaze na EU-ovom popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, a s kojima Hrvatska ne primjenjuje