PROJEKT ZA-JEDNO.HR – ODRŽAN OKRUGLI STOL O UTJECAJU I ZNAČAJU HRVATSKIH INTELEKTUALACA U ISELJENIŠTVU

U prostorijama Humanitarne „fra Mladen Hrkać“ na Kvaternikovom trgu u Zagrebu, u partnerstvu s udrugom Hrvatska uzdanica, održan je okrugli stol na temu „Utjecaj i značaj hrvatskih intelektualaca u iseljeništvu“. Na događaju se okupilo gotovo 30 sudionika zainteresiranih za temu i suradnju u okviru tematske mreže.

Okrugli stol otvorili su mladi znanstvenici, koji su se dotakli različitih trenutaka i osoba koje su dale doprinos u razvoju suradnje Hrvatske i inozemstva, odnosno Hrvatske i hrvatskog iseljeništva. Okrugli stol je moderirala Lada Kanajet-Šimić. Uvodničari su bili Vlatko Smiljanić i Jure Trutanić s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, profesor povijesti Ante Kožul i Hrvoje Mandić iz Središnjeg ureda za arhivsku građu Sveučilišta u Zagrebu. Uvodni dio za ishod je imao prikaz modela prijenosa znanja i iskustava iz Hrvatske u inozemstvo, odnosno u hrvatsko iseljeništvo. Povezivanje Hrvatske sa drugim zemljama, kroz povijest se ostvarivalo kroz rad i djelovanje pojedinaca ili pak kroz rad organizacija. 

U drugom dijelu okruglog stola moderatorica je u raspravu pozvala sudionike iz publike. Oni su pri tom u daljnju diskusiju pozivali uvodničare, te sa svima prisutnima dijelili saznanja i iskustva te su postavljali pitanja. Glavni zaključci okruglog stola na temu Utjecaja i značaja  hrvatskih intelektualaca u iseljeništvu su idući: 1. Prikupljanje i analiza postojećih primjera praksi uspostavljanja veza između Hrvatske i iseljeništva važna je za daljnji razvoj strategije odnosa Hrvatske i hrvatskog iseljeništva; 2. Društveno aktivni pojedinci, kao i organizacije mogu ostaviti snažan utisak na odnose Hrvatske s iseljeništvom, kao i na promociju Hrvatske u inozemstvu, što pokazuju i povijesni podaci kao biografije utjecajnih pojedinaca koje treba implementirati u planiranje strategija. 3. Znanstveno angažirani pojedinci imali su jaki potencijal u promociji hrvatskog naroda u inozemstvu kroz čitavu povijest, što je jačalo hrvatski narod. 

Sudionici iz su iskazali zadovoljstvo sa organizacijom događaja koji daje prostora za dijalog znanstveno-akademske zajednice, organizacija civilnoga društva, institucija i šire zainteresirane javnosti. Dvorana je bila popunjena na svakom dosada organiziranom okruglom stolu što govori da je ovakva vrsta strukturiranog dijaloga vrlo potrebna i tražena od strane brojnih društvenih dionika. 

Okrugli stol je organizirala humanitarna udruga „fra Mladen Hrkać“ zajedno s partnerskom udrugom Hrvatska uzdanica u okviru projekta „ZA-JEDNO.HR“  (UP.04.2.1.06.0051) koji se financira iz Europskog socijalnog fonda.

Sadržaj objave isključiva je odgovornost Humanitarne udruge „fra Mladen Hrkać“ i projektnih partnera.

 

Projekt Informativni centar za iseljenike, povratnike i useljenike

U prvoj fazi projekta rekonstruirat će se postojeća web stranica udruge IPU (www.ipu.com.hr), implementirati online chat za pitanja te će se stranica povezati s rubrikom “Korisne informacije” na portalu Moja Domovina.

Udruga Iseljenika, povratnika i useljenika prijavila se u listopadu prošle godine na raspisan natječaj kod Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. Dodijeljenim sredstvima (70’000,00 kn – 9.290,60 Eura) udruga će početi sa stvaranjem Informativnog centra za iseljenike, povratnike i useljenike. Uz voditeljicu projekta, predsjednicu Ružu Studer, u projektu će kao asistentica raditi Marija Ružić.

Zajedno uz podršku upravnog odbora i članova udruge IPU tijekom godine će se kroz društvene mreže i ostale aktivnosti udruge tematizirati sve ono što je za iseljenike, povratnike i useljenike bitno (iskustva povratnika, porezna, mirovinska, zdravstvena pitanja, izborni zakon itd.)

Pozivamo zainteresirane da nam se pridruže u ovom projektu. Vaše konstruktivne prijedloge možete nam slati putem e-maila: iseljeniciipovratnici@gmail.com.

Projekt je financiran sredstvima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

 

 

Porezni odbitak obveznog zdravstvenog osiguranja za povratnike – umirovljenike

Informacija je kao takva bitna za sve povratnike – umirovljenike koji primaju inozemnu mirovinu a podliježu obeznom zdravstvenom osiguranju u Švicarskoj ili nekoj drugoj zemlji.

Plaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, sukladno Protokolu III uz Sporazum između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Švicarske Konfederacije, s druge strane, o slobodnom kretanju osoba koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. godine, u odnosima između Republike Hrvatske i Švicarske Konfederacije primjenjuju se uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti.

Sukladno navedenom Protokolu III. povratnici – umirovljenici iz Švicarske koji nisu ostvarili pravo na hrvatsku mirovinu plaćaju doprinose za zdravstveno osiguranje u Švicarskoj Konfederaciji. Kako bi koristili punu zdravstvenu zaštitu u RH moraju HZZO-u dostaviti obrazac S1. Alternativno se može zatražiti od HZZO-a ili švicarskog nositelja osiguranja da umjesto fizičke dostave obrasca S1 švicarski nositelj to elektroničkim putem dostavi HZZO-u. Tako umirovljenik koristi u RH punu zdravstvenu zaštitu a HZZO troškove fakturira švicarskom nositelju osiguranja.

Sukladno članku 80.a stavku 2. Zakona o porezu na dohodak koji glasi: “Oporeziv dohodak iz stavka 1. ovoga članka umanjuje se za obvezne doprinose ako oni nisu bili priznati kao izdatak u državi izvora dohotka.” To znači da se taj obvezno uplaćeni doprinos u Švicarskoj može odbiti od iznosa mirovine kako bi se utvrdio oporezivi dohodak. Ne postoji limit na iznos koji se može priznati ako se radi o obveznim doprinosima. Vezano za modalitet prijave tog švicarskog doprinosa, preporuka je prijaviti ga u Obrascu ZPP-DOH do kraja veljače za prethodnu godinu. Ako se izdatak ne prijavi u tom roku, smatra se da se pravo na odbitak izgubilo i da se ne može retroaktivno prijavljivati.

Zahvaljujemo na dostavljenim informacijama Poreznoj upravi Zagreb.

Vaša pitanja možete nam slati putem e-pošte: iseljeniciipovratnici@gmail.com

6. GODIŠNJA SKUPŠTINA UDRUGE «IPU»

Šesta redovna Godišnja skupštine udruge održala se 12. 12. 2022. u restoranu Purger i počela je u 18:00 sati.

Skupšini su nazočili: Ruža Studer Babić, Ivica Žuljević, Josip Jakšić, Mara Hrgetić, Kata Behtan, Ivan Behtan, Šime Validžić, Zlatko Jambrešić, a putem ZOOM-a: Tajana Maraković, Duška Rosenberg, Tina Stojanović i Marinka Perić. Predsjednica IPU gđa Ruža Studer Babić otvara Skupštinu udruge želeći svima dobrodošlicu. Utvrđuje se kako imamo kvorum i sve preduvjete za početak rada. Predsjednica predlaže i čita dnevni red s kojim su svi već upoznati jer su ga dobili ranije uz pozivnicu za Skupštinu.

Nakon usvojenih svih točaka dnevnog reda, bira se zapisničar i brojač glasova, a predložen je i prihvaćen g. Ivica Žuljević.

Predsjednica čita Izviješće o radu i aktivnostima udruge tijekom 2022. godine. Tajnica, gđa Tina Stojanović, obavještava nas kako su u udruzi 104 aktivna člana. Financijsko izviješće i bruto bilancu podnosi knjigovotkinja gđa Tajana Maraković i naglašava kako bi se malo više trebalo potruditi oko redovitih uplata članarina. Sva izviješća su jednoglasno usvojena.

U planu rada za 2023. godinu, predsjednica je iznijela četiri važne stavke:

  • Održavati redovita druženja članova udruge svakog 2. ponedjeljka u mjesecu u restoranu Purger,
  • Potaknuti suradnju sa drugim sličnim udrugama
  • Izleti članova udruge
  • Poraditi na izradi web-stranice što zahtijeva i pomoć u radu

Članovi su dali neke svoje prijedloge koji bi mogli pomoći u razvoju udruge:

  • Ivan Behtan: poziva UO udruge na održavanje jednog sastanka kod njega i supruge u Svetoj Heleni, što je s odobravanjem odmah i prihvaćeno.
  • Zlatko Jambrešić: podržava prijedlog koji je poslao g. Mayer da se ponovno aktivira stara Facebook grupu članova te članovima grupe ponuditi pozivnicu za aktivacijom novog (starog) članstva.
  • Mara Hrgetić: predlaže prijeći na društvene mreže (Instagram, Facebook) jer smatra kako je to jednostavnije. Predsjednica smatra kako to nije dobro, pa objašnjava prednosti web-stranice, imajući na umu da nisu svi na društvenim mrežama.
  • Na pitanje predsjednice, tko bi pomogao u ažuriranju Facebook stranice, javio se Šime Validžić
  • Mara Hrgetić spominje kako bi bilo dobro uvesti obiteljsko članstvo. Svaki član bi plaćao određenu članarinu, ali bi kod glasovanja u Skupštini imali samo jedan glas.
  • Predsjednica smatra kako treba definirati iznos članarina u Eurima zbog skorog prelaska na Euro. Nakon izjašnjavanja svih nazočnih, UO je odmah usvojio prijedlog iznosa članarina od 35 Eura ili 40 CHF, što će i evidentirati na svojoj prvoj idućoj sjednici.
  • Marinka Perić smatra kako su potrebne izmjene Statuta zbog prikazivanja članarine u Eurima. Njen stav je kako je za udrugu važnije imati veći broj članova, nego li inzistirati na uplatama članarina.
  • Tajana se ponovno javila i kaže kako je ipak cilj naplatiti članarine svim članovima.

Uručene su zahvalnice za 5 godišnje članstvo nazočnima Zlatku Jambrešiću, ujedno i prvom predsjedniku udruge koji je obećao ponovno se aktivirati u radu, zatim gospođi Kati Behtan i Šimi Validžiću. Ostalima će zahvalnice biti poslane putem pošte.

Razno:

  • O izletu u svibnju odlučit će UO
  • Želimo tijekom 2023. godine održati barem 4 okrugla stola, pa je predsjednica zamolila neka se prijedlozi dostave putem maila. Ali smo ponovili i jedan od ona dva prijedloga gospodina Mayera iz dnevnog reda – Izborni zakon i način glasovanja dijaspore. G. Zlatko nadopunjuje da se svakako na jednom okruglom stolu razgovara o porezima, a g. Šime predlaže i temu – kako motivirati ljude na povratak u Hrvatsku.

Skupština je u dobrom ozračju završila u 19:15 sati

Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora – novi ESF projekt Svjetskog saveza mladih Hrvatska

Hrvatsku danas obilježava izumiranje, prirodni pad i depopulacija ukupnog stanovništva, intenzivno se iseljava mlado i obrazovano stanovništvo, a već dugi niz desetljeća ukupno stanovništvo prati proces starenja. Prema prognozama Ujedinjenih naroda o kretanju stanovništva u svijetu za 2017. godinu, Hrvatskoj do 2050. godine prijeti pad broja stanovnika za više od 15 posto. Zbog svega toga, pitanje demografske revitalizacije, osobito ruralnih područja, i ostanka mladih u Hrvatskoj postaju najvažnija društvena pitanja.

Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH) kroz svoje djelovanje u području politika za mlade prepoznao je iseljavanje kao jedan od najvećih problema mladih, ali i cijele Hrvatske. Nezaposlenost, neriješeno stambeno pitanje, nepovoljni uvjeti rada samo su neki od glavnih razloga iseljavanja. Odluku o iseljavanju mladih dodatno potiče negativno društveno-političko okruženje, kao i prevladavajuće mišljenje u javnom diskursu da u Hrvatskoj nema perspektive. SSMH takvo mišljenje odlučno mijenja i nastavit će mijenjati.

SSMH je u svojem dosadašnjem radu kroz javnu raspravu i dijalog s donositeljima odluka sustavno djelovao na području demografije i ostanka mladih u Hrvatskoj prepoznao potrebu zajedničkog nastupa s drugim organizacijama civilnog društva i nužnost suradnje s ostalim dionicima u zajednici kako bi se ozbiljno i obuhvatno pristupilo toj temi. Kao odgovor na tu potrebu, SSMH je na natječajni poziv Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike „Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada“ uputio svoj projektni prijedlog.

Projekt Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora je odobren i sufinanciran je sredstvima Europskog socijalnog fonda. Projekt se temelji na međusektorskoj suradnji koja je izostala u području bavljenja problematikom učinaka negativnih demografska kretanja na društveni i ekonomski razvoj Hrvatske.

Mreža 2050 okuplja 11 partnera iz civilnog sektora, znanstvene zajednice, predstavnike lokalne samouprave i socijalnih partnera koji će aktivnostima su-upravljati na participativan, odgovoran i demokratski način; Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Institut za migracije i narodnosti u Zagrebu, Udruga mladih i diplomiranih studenata Fakulteta ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Centar za karijere mladih Dubrovnik, Klub studenata geografije Zagreb, Udruga mladih i studenata Split Misli, Udruga obitelji s četvero i više djece Cetinskog kraja, Udruga iseljenika, povratnika i useljenika IPU, Mladi Sikirevaca i Jaruga, Općina Antunovac i Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske.

Projektom Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora učvrstit će se suradnja 12 postojećih i 8 novih partnera kako bi se kroz dijalog s javnom upravom postigao glavni cilj – kreiranje smjernica za razvoj javnih politika temeljenih na znanstvenim dokazima. Nakon ostvarenja tog cilja, SSMH će zajedno s partnerima ponuditi odgovore na izazove koji negativni demografski trendovi stavljaju pred hrvatsko društvo. U svrhu toga u sklopu projekta provest će se 3 istraživanja iz područja: iseljavanje mladih iz Hrvatske, migracija i nacionalne sigurnosti te demografskih potencijala hrvatskog iseljeništva.

Projekt Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora je nastavak uspješnog osluškivanja potreba mladih i aktivnog sudjelovanja SSMH u pronalasku rješenja za probleme iseljavanja mladih u Hrvatskoj. SSMH vjeruje da će ovim projektom doprinijeti stvaranju poticajnog okruženja u kojem će javne politike iz područja demografije imati pozitivan učinak na društveno-ekonomski razvoj Hrvatske.


Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska. 

Sastanak s Odborom za Hrvate izvan RH 1. 6. 2016.

 

HRVATSKI SABOR

Odbor za Hrvate izvan

Republike Hrvatske

Klasa: 053-02/16-01/38

Urbroj: 6521-12-16-01

Zagreb, 02. lipnja 2016.

Dostaviti:

HS-savjetnica za vp

Državni ured za Hrvate izvan RH

Ministarstvo financija

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Veleposlanstvo RH u Švicarskoj

Odbor za financije i državni proračun

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo

Udruga u osnivanju Iseljenici, povratnici i useljenici iz Švicarske

 

     B i l j e š k a

 

Sastanak sa predstavnicima Udruge u osnivanju Iseljenici, povratnici i useljenici

 

Zagreb, 02. lipnja 2016. 

Predsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske prof.dr.sc. Božo Ljubić, potpredsjednik Odbora Jaroslav Pecnik i članovi Odbora Željko Glasnović, Domagoj Hajduković, Ivo Jelušić i Petar Škorić održali su sastanak dana 02. lipnja 2016. sa predstavnicima Udruge u osnivanju Iseljenici, povratnici i useljenici, gđom. Ružom Studer- Babić i g. Zlatkom Jambrešićem. Teme sastanaka bile su problemi sa kojima se susreću Hrvati povratnici iz inozemstva, posebno povratnici iz Švicarske, koji su vezani uz oporezivanje mirovina i retroaktivnu naplatu poreza od strane Republike Hrvatske. Uz predsjednika Odbora za Hrvate izvan RH na sastanku je prisustvovala Marina Vunić, savjetnica u Odboru.

U uvodnom dijelu sastanka, predsjednik Odbora prof.dr.sc. Božo Ljubić pozdravio je predstavnike Udruge u osnivanju Iseljenici, povratnici i useljenici, te dao riječ predstavnici Udruge, Ruži Studer- Babić  koja je upoznala prisutne sa problemima sa kojima se susreću Hrvati povratnici iz inozemstva, najvećim dijelom povratnici iz Švicarske. Trenutno su ti problemi vezani uz oporezivanje inozemnih mirovina kao i retroaktivnu naplatu istih. Gospođa Studer-Babić iznijela je da Hrvati koji su živjeli u Švicarskoj dvadeset, trideset ili četrdeset godina dolaze u Hrvatsku u statusu umirovljenika plaćaju visoke poreze na mirovine koji idu i do 40%. Naglasila je kako se umirovljenicima retroaktivno naplaćuje porez zbog izmjena Zakona o porezu na dohodak iz 2012. te da zbog visokih iznosa mnogi umirovljenici – povratnici nisu u stanju platiti potraživanje Porezne uprave i zbog tog imaju velikih financijskih problema. Pošto se u tim slučajevima radi o ljudima starije dobi koji su se u domovinu vratili prije nego je sporni Zakon stupio na snagu, oni za te promjene nisu znali. Ti ljudi postavljaju  pitanje zašto je Porezna uprava čekala tako dugo s potraživanjima? Zbog svega navedenog sve više iseljenika odustaje od povratka u domovinu, a povratnici, koji to još mogu učiniti, sve se češće odlučuju vratiti u Švicarsku. Gospođa Studer- Babić istaknula je da Udruga predstavlja glas i probleme „malih ljudi“ te se nadaju kako će Republika Hrvatska prepoznati probleme povratnika i pokrenuti inicijativu za njihovo rješavanje. Gospodin Zlatko Jambrešić također je istaknuo probleme retroaktivne naplate poreza, kao i problem oporezivanja mirovina povratnika iz Švicarske visokim stopama poreza, gdje smatra da se II. mirovinski stup ne bi trebao oporezivati jer predstavlja jednu vrstu štednje. Kao i jednim od rješenja problema vidi smanjenje poreza na imovinu te smatra da bi Hrvatska u tom pogledu napravila pozitivan korak i privukla veći broj iseljenika na povratak. Napominje da povratnici često nemaju radnog staža u RH što podrazumjeva  da sami moraju plaćati zdravstveno osiguranje te da nemaju pravo na odbitke kao što su pomagala za invalide, u slučaju nepokretnosti – pelene, lijekovi te privatne poslove u i oko kuće.

Član Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Ivo Jelušić kazao je kako je upoznat sa ovim problemima te je govorio o međudržavnim sporazumima kojima se uređuje pitanje oporezivih dohodaka. Tako je primjerice naglasio da je međudržavnim sporazumom s Njemačkom pitanje oporezivanja mirovina uređeno na način da se mirovina oporezuje u državi u kojoj je zarađena. U većini ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje primjenjuje Republika Hrvatska vrijedi pravilo da se mirovine oporezuju u državi rezidentnosti, a što vrijedi i za Švicarsku. Zastupnik Jelušić smatra da se treba pronaći pravedno i transparentno rješenje na dobrobit svih građana Republike Hrvatske.

Član Odbora Petar Škorić istaknuo je koliko su hrvatski iseljenici pomogli Hrvatskoj u raznim oblicima pomoći tijekom Domovinskog rata, te smatra da nije postignut konsenzus u međunarodnim ugovorima koji se tiču porezne i mirovinske politike povratnika. Hrvatska također nema jasnu nacionalnu poreznu strategiju, te misli da bi se trebala napraviti analiza mirovinskog sustava u cjelini kako bi se u budućnosti pronašlo rješenje da se hrvatski iseljenici mogu vratiti u Hrvatsku. Član Odbora Domagoj Hajduković smatra da bi se uloga Državnog Ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske trebala povećati u rješavanju navedenih problema, uz zajedničku suradnju Odbora i relevantnih institucija vezanih uz ovu problematiku.

Na kraju sastanka, predsjednik Odbora prof.dr.sc. Božo Ljubić rekao je kako je upoznat sa problemima sa kojima se susreću povratnici iz Švicarske, te smatra da bi se trebala senzibilizirati javnost i povećati suradnja između državnih institucija prvenstveno Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ministarstva financija, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, kao i organizirati zajednička tematska sjednica između saborskih Odbora, Odbora za financije i državni proračun, Odbora za rad i mirovinski sustav i Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske s ciljem rješavanja problema povratnika, posebno povratnika iz Švicarske.

 

Zabilježila:                                                                                         Odobrio:

Marina Vunić                                                                                    prof.dr.sc. Božo Ljubić