Završna konferencija projekta “Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora”

U Zagrebu se u utorak, 17. listopada 2023., u Kući Europe održala završna konferencija projekta “Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora”.
Uvodne govore održali su Ivan Majstorić, voditelj projekta, Slaven Vukašinec, tajnik Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske i Matija Boras, predsjednica Svjetskog saveza mladih Hrvatska (SSMH).
Održan je i okrugli stol pod nazivom „Politika demografske revitalizacije: plan nasuprot stihije” na kojem su sudjelovali dr. sc. Mislav Rubić, viši stručni savjetnik iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica i viša znanstvena suradnica na Institutu za migracije i narodnosti, dr. sc. Stjepan Šterc, osnivač Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Fakultetu hrvatskih studija u Zagrebu te Davor Tubanjski, načelnik Općine Antunovac. Moderator je bio Ivan Majstorić, voditelj projekta.
Matija Boras je u svom govoru postavila važno pitanje: Želimo li politiku demografske revitalizacije bez ikakvih kriterija ili s naglaskom na vrijednosti i interes Republike Hrvatske? Ivan Majstorić je u ime SSMH-a i partnera, među kojima je i naša udruga IPU, pozvao Vladu Republike Hrvatske da konačno donese Strategiju demografske revitalizacije, da istu cjelovito i dugoročno provodi u praksi te da aktivira rad Vijeća za demografsku revitalizaciju kako bi se postavili dobri temelji za buduće javne politike.
Zaključno je rečeno da se projekt “Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora” pokazao kao dobar primjer međusektorskog rada u kojem ključnu ulogu imaju mladi. Po završetku projekta SSMH nastavlja svoju demografsku misiju u zajednici – afirmirati demografske teme u javnosti i tražiti odgovore za depopulaciju u Hrvatskoj.

PROJEKT “zaJEDNO srce, jedna duša, jedna HRVATSKA” – Iseljeništvo kao pokretač razvoja Republike Hrvatske

O PROJEKTU

Projekt „ZAjedno srce, jedna duša, jedna HRVATSKA“ razvija tematsku mrežu koja dionike okuplja oko tematskog područja Iseljeništvo kao pokretač razvoja u RH. Kroz projekt se organizacije civilnoga društva iz RH i iz iseljeništva osnažuju za ravnopravan dijalog s donositeljima politika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, gospodarskim sektorom i znanstveno-obrazovnim institucijama. Projekt potiče znanstveno- istraživački rad i međusektorsku suradnju u oblikovanju reformi javnih politika koje poticajno djeluju na doprinos hrvatskog iseljeništva društveno-ekonomskom razvoju u RH.

CILJEVI
  • Uspostaviti i razviti tematsku mrežu (ZA-JEDNO.HR) koja se sastojiod dionika okupljenih oko tematskog područja iseljeništvo kao pokretačrazvoja Republike Hrvatske i uspostaviti efikasan model međusektorskesuradnje-
  • Utvrditi suvremenedruštveno-gospodarske potrebe i provesti znanstvena istraživanja utematskom području iseljeništvo kao pokretač razvoja Republike Hrvatske
  • Izraditi znanstveno utemeljene smjernice za unaprjeđenje javne politikeprema hrvatskim iseljenicima, povratnicima i useljenicima i analiziratidruštveno-gospodarski utjecaj predloženih reformi
  • Provoditi strukturirani dijalog sadonositeljima odluka i provoditeljima javnih politika te dionicima izgospodarskog sektora uz zagovaranje provedbe izrađenih smjernica zaunaprjeđenje javne politike prema hrvatskim iseljenicima, povratnicima i useljenicima
AKTIVNOSTI
1.     Jačanje partnerstva OCD i uključivanje novih članica i članova tematske mreže ZA-JEDNO.HR–  Formiranje 8 klastera iseljeničkih organizacija
2.     Provedba ispitivanja javnog mnijenja i ispitivanje potreba društva
3.     Provedba znanstvenih istraživanja u području utvrđene potrebne društvene promjene:
– Socijalni i lobistički potencijal hrvatskih iseljeničkih zajednica i udruga s obzirom na njihovo povijesno i kulturno naslijeđe i status u zemljama iseljenja
– Suvremeni motivacijski ciklusi migriranja mladih Hrvatske u kontekstu općih migracijskih procesa u Hrvatskoj
– empirijska analiza Promocija gospodarskih interesa i kulturnog identiteta Republike Hrvatske u svijetu putem umreženog djelovanja hrvatskih iseljeničkih zajednica i udruga
4.     Izrada smjernica za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima
5.     Provođenje analiza društvenog utjecaja predloženih intervencija
6.     Provedba strukturiranog dijaloga svih dionika i donositelja odluka Upravljanje projektom, promidžba i vidljivost

REZULTATI
·       24 OCD koje sudjeluju u aktivnostima izgradnje kapaciteta relevantnih za svoje područje rada
·      50 lokalnih OCD udruženih u tematsku mrežu i drugih dionika iz različitih sektora koji će do završetka projekta biti pridruženi u tematsku mrežu
·      42 provedena ispitivanja javnog mijenja i potreba društva (ankete, fokus grupe, dubinski intervjui)
·      3 provedena znanstvena istraživanja
·      6 objavljenih znanstvenih članaka
·      4 objavljena stručna članka
·      6 izrađenih smjernica za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima
·      6 provedenih analiza društvenog utjecaja predloženih intervencija
·      11 održanih strukturiranih dijaloga svih dionika idonositelja odluka

Smjernice za razvoj javnih politika

Tijekom provedbe projekta izrađeno je 6 smjernica za razvoj javnih politika prema hrvatskim iseljenicima, povratnicima i useljenicima i hrvatskim manjinama koje se temelje na rezultatima ispitivanja javnog mnijenja, znanstvenim istraživanjima i člancima, te stručnim člancima.

Smjernice, VIŠE INFORMACIJA – OTVORI

Projekt ZA-JEDNO.HR – Poziv na završnu konferenciju

ZA-JEDNO.HR – poziv na završnu konferenciju 19.9.2023. u 13.h

Nositelj projekta, Udruga fra Mladen Hrkać poziva na ZAVRŠNU KONFERENCIJU projekta zaJEDNO srce, jedna duša, jedna Hrvatska,

koja će se održati u utorak, 19. rujna 2023., s početkom u 13.00 sati, u zgradi Hrvatske matice iseljenika, na adresi Trg Stjepana Radića 3, 10000 Zagreb.

Konferenciju organizira Humanitarna udruga „fra Mladen Hrkać“ okviru projekta „ZA-JEDNO.HR“, UP.04.2.1.06.0051, koji se financira iz Europskog socijalnog fonda.

Na završnoj konferenciji ukratko će se predstaviti rezultati projekta, ali i ključne informacije vezano uz provedena znanstvena istraživanja:

  • Promocija gospodarskih interesa i kulturnog identiteta Republike Hrvatske u svijetu, rezultati istraživanja, prof.dr.sc. Božo Skoko, voditelj istraživanja
  • NOVA DIJASPORA: Povijesni i empirijski uvidi, rezultati istraživanja, Antun Plenković, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

Svoj dolazak možete potvrditi na info@humh.hr ili +385 98 452989.

Smjernice u razvoju javnih politika 1-6

Smjernice za razvoj javnih politika prema hrvatskom iseljeništvu izrađene su u sklopu projekta ZA-JEDNO.HR

Dio aktivnosti projekta ZA-JEDNO.HR koji zajedno s partnerima provodi Humanitarna udruga „fra Mladen Hrkać“ je i projektni element 4. – Izrada smjernica za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima. Policy cilj je bio – osigurati i unaprijediti uvjete za povratak pripadnika druge i treće generacije dijaspore u Hrvatsku i(li) iskoristiti njihov potencijal za gospodarski, društveni i kulturni razvoj Hrvatske.

U sklopu dionice, tijekom lipnja i srpnja 2023. održane su tri debatne radionice sa minimalno 16 predstavnika organizacija hrvatskih iseljenika iz cijeloga svijeta. Cilj radionica je bio definirati minimalno 6 smjernica za unapređenje i razvoj novih javnih politika usmjerenih na hrvatsko iseljeništvo na temelju provedenih znanstvenih istraživanja.

Tema debatne radionice 1. bila je analiza postojećih policy dokumenata i potreba hrvatskih iseljenika s posebnim naglaskom na mlade.

Naime, kako bi se definirala prioritetna područja izrade novih javnih politika, na prvoj debatnoj radionici bio je cilj analizirati i raspraviti postojeće policy dokumente, kao što su Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te Nacionalni plan razvoja odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske do 2027. kako bi se utvrdile mogućnosti unapređenja javnih politika te otkrile potrebe i područja koja nisu dovoljno pokrivena. Također su raspravljeni rezultati provedenih istraživanja među hrvatskim iseljenicima kako se otkrile potrebe i mogućnosti u definiranju novih javnih politika. Sudionici debate su se složili kako ne postoji dovoljno javnih politika usmjerenih prema mladima u hrvatskom iseljeništvu (u prvom redu prema potomcima hrvatskih iseljenika, a potom mladima koji su se iselili protekla dva desetljeća). Također su ukazali na njihovu zainteresiranost za zbivanja u domovini i razinu ponosa na svoj identitet – s jedne strane, te globaliziranost, mobilnost i spremnost na nove prilike i mogućnosti u pogledu posla, preseljena i sl. – s druge, što predstavlja dobre temelje za razvijanje novih odnosa, projekata, jačanja motivacije za povratak i useljavanje, poslovanje s Hrvatskom, lobiranje za njezine interese i promociju. U tom kontekstu ključni zaključak je bio kako bi nove javne politike trebale biti fokusirane na mlade.

Temeljem prve debatne radionice napravljen je prijedlog smjernica za izradu javnih politika za jačanje odnosa domovinske i iseljene Hrvatske, te stimuliranje povratka i useljavanja pripadnika dijaspore u Hrvatsku te su kroz javnu raspravu vrednovane. Također je ukazano na postojeće prepreke u njihovu ostvarenju i ograničenja, ali i dodatne mogućnosti povezivanja s postojećim projektima, inicijativama i sl.

Ukupno je raspravljeno osam smjernica, odnosno područja. Kroz finalnu raspravu (zbog preklapanja pojedinih inicijativa) sistematizirano je njih šest. To su sljedeće inicijative:

1. Cirkuliranje mozgova (Projektna suradnja organizacija mladih i za mlade u Hrvatskoj i hrvatskih iseljeničkih zajednica / Uspostava i razvoj programa mentorstva);

2. Osiguranje uvjeta za podršku poduzetništvu mladih povratnika i useljenika;

3. Osnaživanje integracije iskustva povratnika u studentski život u RH;

4. Iskorištavanje potencijala društvenih mreža za brendiranje Hrvatske kao pull faktora za privlačenje mladih;

5. Korištenje potencijala umjetnosti za privlačenje i integraciju mladih iseljenika u Hrvatsku te

6. Organiziranje zajedničkih sportskih aktivnosti i susreta mladih Hrvata iz cijelog svijeta.

U trećoj debatnoj radionici, raspravljene su predložene smjernice s različitih aspekata, a prvenstveno s razine njihovih učinaka, izvedivosti, opravdanosti, prihvatljivosti među ciljnim javnostima te društvenog utjecaja. Svi su sudionici radionice pozitivno predložili iznesene smjernice te posebno naglasili važnost angažmana i uključivanja lokalnog stanovništva u njihovu provedbu, smanjenje birokracije i administracije u njihovoj izvedbi te nužnosti digitalizacije pojedinih procesa.

Koordinator provedbe ovog projektnog zadatka bio je prof.dr.sc. Božo Skoko, redoviti profesor na Odsjeku za strateško komuniciranje Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

 

Projekt ZA-JEDNO.HR – zaJEDNO srce, jedna duša, jedna HRVATSKA (br. ugovora UP.04.2.1.06.0051), koji sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda (ESF), u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Provodi Humanitarna udruga „fra Mladen Hrkać“. Projekt razvija tematsku mrežu „ZA-JEDNO.HR“ koja dionike okuplja oko tematskog područja Iseljeništvo kao pokretač razvoja u RH. Kroz projekt se organizacije civilnoga društva iz Hrvatske i iz iseljeništva osnažuju za ravnopravan dijalog s donositeljima politika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, gospodarskim sektorom i znanstveno-obrazovnim institucijama. Projekt potiče znanstvenoistraživački rad i međusektorsku suradnju koji poticajno djeluju na doprinos hrvatskog iseljeništva društveno-ekonomskom razvoju u Republici Hrvatskoj.

‍

Objava znanstvenih i stručnih radova u okviru projekta ZA-JEDNO.HR

Humanitarna udruga „fra Mladen Hrkać“ u partnerstvu sa 10 partnera provodi projekt ZA-JEDNO.HR – zaJEDNO srce, jedna duša, jedna HRVATSKA (br. ugovora UP.04.2.1.06.0051), koji sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda (ESF), u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Jedan od vrijednih partnera je i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar koji je dao značajan doprinos projektu u pogledu provedbe znanstvenih istraživanja i izrade znanstvenih i stručnih radova na temu hrvatskog iseljeništva. Istraživanja i objava radova doprinosi ostvarenju jednog od ciljeva projekta – utvrditi suvremene društveno-gospodarske potrebe i provesti znanstvena istraživanja u tematskom području Iseljeništvo kao pokretač razvoja u RH.

Nakon više od dvije godine rada, realizirana je i projektna aktivnost u okviru projektnog elementa 3. koja je obuhvaćala provedbu čak tri znanstvena istraživanja te izradu i objavu znanstvenih i stručnih članaka.

Partner Institut društvenih znanosti Ivo Pilar projektu je dao doprinos kroz provedena istraživanja te objavu tri stručna rada i pet znanstvenih radova, a njihovi autori i teme su:

Ivan HRSTIĆ, Vlado ŠAKIĆ: Pregled razvoja iseljeničkih politika u dugom trajanju – od druge polovine 19. stoljeća do danas

Vlado ŠAKIĆ, Antun PLENKOVIĆ, Nenad POKOS: Migracijska motivacija hrvatskih iseljenika u kontekstu povijesnih valova iseljavanja

Nenad POKOS, Ivo TURK: Problematika statističkog praćenja iseljavanja u inozemstvo

Ivan HRSTIĆ: Heterogenost dijaspore – ključan čimbenik pri osmišljavanju i provedbi politike prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske

Nenad POKOS, Ivo TURK: Iseljavanje u inozemstvo 2011.-2021. po manjim teritorijalnim jedinicama (županijama, gradovima i općinama)

Stanko RIHTAR: Metodološki aspekti istraživanja iseljeništva web-anketama

Katarina PERIĆ PAVIŠIĆ, Vlado ŠAKIĆ, Stanko RIHTAR: Suvremene migracijske motivacije mladih Hrvatske – vrijednosni i identitetski aspekti

Katarina PERIĆ PAVIŠIĆ, Stanko RIHTAR, Vlado ŠAKIĆ: Migracijska motivacija mladih Hrvatske kroz prizmu nekih stavova i mišljenja

Projekt potiče znanstvenoistraživački rad i međusektorsku suradnju koji poticajno djeluju na doprinos hrvatskog iseljeništva društveno-ekonomskom razvoju u Republici Hrvatskoj.

Radovi se mogu pročitati i preuzeti na linku: https://www.pilar.hr/2023/04/objavljen-32-tematski-broj-casopisa-pilar-nova-dijaspora/ i https://hrcak.srce.hr/broj/23094

PROJEKT ZA-JEDNO.HR – ODRŽAN OKRUGLI STOL O UTJECAJU I ZNAČAJU HRVATSKIH INTELEKTUALACA U ISELJENIŠTVU

U prostorijama Humanitarne „fra Mladen Hrkać“ na Kvaternikovom trgu u Zagrebu, u partnerstvu s udrugom Hrvatska uzdanica, održan je okrugli stol na temu „Utjecaj i značaj hrvatskih intelektualaca u iseljeništvu“. Na događaju se okupilo gotovo 30 sudionika zainteresiranih za temu i suradnju u okviru tematske mreže.

Okrugli stol otvorili su mladi znanstvenici, koji su se dotakli različitih trenutaka i osoba koje su dale doprinos u razvoju suradnje Hrvatske i inozemstva, odnosno Hrvatske i hrvatskog iseljeništva. Okrugli stol je moderirala Lada Kanajet-Šimić. Uvodničari su bili Vlatko Smiljanić i Jure Trutanić s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, profesor povijesti Ante Kožul i Hrvoje Mandić iz Središnjeg ureda za arhivsku građu Sveučilišta u Zagrebu. Uvodni dio za ishod je imao prikaz modela prijenosa znanja i iskustava iz Hrvatske u inozemstvo, odnosno u hrvatsko iseljeništvo. Povezivanje Hrvatske sa drugim zemljama, kroz povijest se ostvarivalo kroz rad i djelovanje pojedinaca ili pak kroz rad organizacija. 

U drugom dijelu okruglog stola moderatorica je u raspravu pozvala sudionike iz publike. Oni su pri tom u daljnju diskusiju pozivali uvodničare, te sa svima prisutnima dijelili saznanja i iskustva te su postavljali pitanja. Glavni zaključci okruglog stola na temu Utjecaja i značaja  hrvatskih intelektualaca u iseljeništvu su idući: 1. Prikupljanje i analiza postojećih primjera praksi uspostavljanja veza između Hrvatske i iseljeništva važna je za daljnji razvoj strategije odnosa Hrvatske i hrvatskog iseljeništva; 2. Društveno aktivni pojedinci, kao i organizacije mogu ostaviti snažan utisak na odnose Hrvatske s iseljeništvom, kao i na promociju Hrvatske u inozemstvu, što pokazuju i povijesni podaci kao biografije utjecajnih pojedinaca koje treba implementirati u planiranje strategija. 3. Znanstveno angažirani pojedinci imali su jaki potencijal u promociji hrvatskog naroda u inozemstvu kroz čitavu povijest, što je jačalo hrvatski narod. 

Sudionici iz su iskazali zadovoljstvo sa organizacijom događaja koji daje prostora za dijalog znanstveno-akademske zajednice, organizacija civilnoga društva, institucija i šire zainteresirane javnosti. Dvorana je bila popunjena na svakom dosada organiziranom okruglom stolu što govori da je ovakva vrsta strukturiranog dijaloga vrlo potrebna i tražena od strane brojnih društvenih dionika. 

Okrugli stol je organizirala humanitarna udruga „fra Mladen Hrkać“ zajedno s partnerskom udrugom Hrvatska uzdanica u okviru projekta „ZA-JEDNO.HR“  (UP.04.2.1.06.0051) koji se financira iz Europskog socijalnog fonda.

Sadržaj objave isključiva je odgovornost Humanitarne udruge „fra Mladen Hrkać“ i projektnih partnera.

 

Projekt Informativni centar za iseljenike, povratnike i useljenike

U prvoj fazi projekta rekonstruirat će se postojeća web stranica udruge IPU (www.ipu.com.hr), implementirati online chat za pitanja te će se stranica povezati s rubrikom “Korisne informacije” na portalu Moja Domovina.

Udruga Iseljenika, povratnika i useljenika prijavila se u listopadu prošle godine na raspisan natječaj kod Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. Dodijeljenim sredstvima (70’000,00 kn – 9.290,60 Eura) udruga će početi sa stvaranjem Informativnog centra za iseljenike, povratnike i useljenike. Uz voditeljicu projekta, predsjednicu Ružu Studer, u projektu će kao asistentica raditi Marija Ružić.

Zajedno uz podršku upravnog odbora i članova udruge IPU tijekom godine će se kroz društvene mreže i ostale aktivnosti udruge tematizirati sve ono što je za iseljenike, povratnike i useljenike bitno (iskustva povratnika, porezna, mirovinska, zdravstvena pitanja, izborni zakon itd.)

Pozivamo zainteresirane da nam se pridruže u ovom projektu. Vaše konstruktivne prijedloge možete nam slati putem e-maila: iseljeniciipovratnici@gmail.com.

Projekt je financiran sredstvima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

 

 

Porezni odbitak obveznog zdravstvenog osiguranja za povratnike – umirovljenike

Informacija je kao takva bitna za sve povratnike – umirovljenike koji primaju inozemnu mirovinu a podliježu obeznom zdravstvenom osiguranju u Švicarskoj ili nekoj drugoj zemlji.

Plaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, sukladno Protokolu III uz Sporazum između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Švicarske Konfederacije, s druge strane, o slobodnom kretanju osoba koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. godine, u odnosima između Republike Hrvatske i Švicarske Konfederacije primjenjuju se uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti.

Sukladno navedenom Protokolu III. povratnici – umirovljenici iz Švicarske koji nisu ostvarili pravo na hrvatsku mirovinu plaćaju doprinose za zdravstveno osiguranje u Švicarskoj Konfederaciji. Kako bi koristili punu zdravstvenu zaštitu u RH moraju HZZO-u dostaviti obrazac S1. Alternativno se može zatražiti od HZZO-a ili švicarskog nositelja osiguranja da umjesto fizičke dostave obrasca S1 švicarski nositelj to elektroničkim putem dostavi HZZO-u. Tako umirovljenik koristi u RH punu zdravstvenu zaštitu a HZZO troškove fakturira švicarskom nositelju osiguranja.

Sukladno članku 80.a stavku 2. Zakona o porezu na dohodak koji glasi: “Oporeziv dohodak iz stavka 1. ovoga članka umanjuje se za obvezne doprinose ako oni nisu bili priznati kao izdatak u državi izvora dohotka.” To znači da se taj obvezno uplaćeni doprinos u Švicarskoj može odbiti od iznosa mirovine kako bi se utvrdio oporezivi dohodak. Ne postoji limit na iznos koji se može priznati ako se radi o obveznim doprinosima. Vezano za modalitet prijave tog švicarskog doprinosa, preporuka je prijaviti ga u Obrascu ZPP-DOH do kraja veljače za prethodnu godinu. Ako se izdatak ne prijavi u tom roku, smatra se da se pravo na odbitak izgubilo i da se ne može retroaktivno prijavljivati.

Zahvaljujemo na dostavljenim informacijama Poreznoj upravi Zagreb.

Vaša pitanja možete nam slati putem e-pošte: iseljeniciipovratnici@gmail.com

6. GODIŠNJA SKUPŠTINA UDRUGE «IPU»

Šesta redovna Godišnja skupštine udruge održala se 12. 12. 2022. u restoranu Purger i počela je u 18:00 sati.

Skupšini su nazočili: Ruža Studer Babić, Ivica Žuljević, Josip Jakšić, Mara Hrgetić, Kata Behtan, Ivan Behtan, Šime Validžić, Zlatko Jambrešić, a putem ZOOM-a: Tajana Maraković, Duška Rosenberg, Tina Stojanović i Marinka Perić. Predsjednica IPU gđa Ruža Studer Babić otvara Skupštinu udruge želeći svima dobrodošlicu. Utvrđuje se kako imamo kvorum i sve preduvjete za početak rada. Predsjednica predlaže i čita dnevni red s kojim su svi već upoznati jer su ga dobili ranije uz pozivnicu za Skupštinu.

Nakon usvojenih svih točaka dnevnog reda, bira se zapisničar i brojač glasova, a predložen je i prihvaćen g. Ivica Žuljević.

Predsjednica čita Izviješće o radu i aktivnostima udruge tijekom 2022. godine. Tajnica, gđa Tina Stojanović, obavještava nas kako su u udruzi 104 aktivna člana. Financijsko izviješće i bruto bilancu podnosi knjigovotkinja gđa Tajana Maraković i naglašava kako bi se malo više trebalo potruditi oko redovitih uplata članarina. Sva izviješća su jednoglasno usvojena.

U planu rada za 2023. godinu, predsjednica je iznijela četiri važne stavke:

  • Održavati redovita druženja članova udruge svakog 2. ponedjeljka u mjesecu u restoranu Purger,
  • Potaknuti suradnju sa drugim sličnim udrugama
  • Izleti članova udruge
  • Poraditi na izradi web-stranice što zahtijeva i pomoć u radu

Članovi su dali neke svoje prijedloge koji bi mogli pomoći u razvoju udruge:

  • Ivan Behtan: poziva UO udruge na održavanje jednog sastanka kod njega i supruge u Svetoj Heleni, što je s odobravanjem odmah i prihvaćeno.
  • Zlatko Jambrešić: podržava prijedlog koji je poslao g. Mayer da se ponovno aktivira stara Facebook grupu članova te članovima grupe ponuditi pozivnicu za aktivacijom novog (starog) članstva.
  • Mara Hrgetić: predlaže prijeći na društvene mreže (Instagram, Facebook) jer smatra kako je to jednostavnije. Predsjednica smatra kako to nije dobro, pa objašnjava prednosti web-stranice, imajući na umu da nisu svi na društvenim mrežama.
  • Na pitanje predsjednice, tko bi pomogao u ažuriranju Facebook stranice, javio se Šime Validžić
  • Mara Hrgetić spominje kako bi bilo dobro uvesti obiteljsko članstvo. Svaki član bi plaćao određenu članarinu, ali bi kod glasovanja u Skupštini imali samo jedan glas.
  • Predsjednica smatra kako treba definirati iznos članarina u Eurima zbog skorog prelaska na Euro. Nakon izjašnjavanja svih nazočnih, UO je odmah usvojio prijedlog iznosa članarina od 35 Eura ili 40 CHF, što će i evidentirati na svojoj prvoj idućoj sjednici.
  • Marinka Perić smatra kako su potrebne izmjene Statuta zbog prikazivanja članarine u Eurima. Njen stav je kako je za udrugu važnije imati veći broj članova, nego li inzistirati na uplatama članarina.
  • Tajana se ponovno javila i kaže kako je ipak cilj naplatiti članarine svim članovima.

Uručene su zahvalnice za 5 godišnje članstvo nazočnima Zlatku Jambrešiću, ujedno i prvom predsjedniku udruge koji je obećao ponovno se aktivirati u radu, zatim gospođi Kati Behtan i Šimi Validžiću. Ostalima će zahvalnice biti poslane putem pošte.

Razno:

  • O izletu u svibnju odlučit će UO
  • Želimo tijekom 2023. godine održati barem 4 okrugla stola, pa je predsjednica zamolila neka se prijedlozi dostave putem maila. Ali smo ponovili i jedan od ona dva prijedloga gospodina Mayera iz dnevnog reda – Izborni zakon i način glasovanja dijaspore. G. Zlatko nadopunjuje da se svakako na jednom okruglom stolu razgovara o porezima, a g. Šime predlaže i temu – kako motivirati ljude na povratak u Hrvatsku.

Skupština je u dobrom ozračju završila u 19:15 sati

Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora – novi ESF projekt Svjetskog saveza mladih Hrvatska

Hrvatsku danas obilježava izumiranje, prirodni pad i depopulacija ukupnog stanovništva, intenzivno se iseljava mlado i obrazovano stanovništvo, a već dugi niz desetljeća ukupno stanovništvo prati proces starenja. Prema prognozama Ujedinjenih naroda o kretanju stanovništva u svijetu za 2017. godinu, Hrvatskoj do 2050. godine prijeti pad broja stanovnika za više od 15 posto. Zbog svega toga, pitanje demografske revitalizacije, osobito ruralnih područja, i ostanka mladih u Hrvatskoj postaju najvažnija društvena pitanja.

Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH) kroz svoje djelovanje u području politika za mlade prepoznao je iseljavanje kao jedan od najvećih problema mladih, ali i cijele Hrvatske. Nezaposlenost, neriješeno stambeno pitanje, nepovoljni uvjeti rada samo su neki od glavnih razloga iseljavanja. Odluku o iseljavanju mladih dodatno potiče negativno društveno-političko okruženje, kao i prevladavajuće mišljenje u javnom diskursu da u Hrvatskoj nema perspektive. SSMH takvo mišljenje odlučno mijenja i nastavit će mijenjati.

SSMH je u svojem dosadašnjem radu kroz javnu raspravu i dijalog s donositeljima odluka sustavno djelovao na području demografije i ostanka mladih u Hrvatskoj prepoznao potrebu zajedničkog nastupa s drugim organizacijama civilnog društva i nužnost suradnje s ostalim dionicima u zajednici kako bi se ozbiljno i obuhvatno pristupilo toj temi. Kao odgovor na tu potrebu, SSMH je na natječajni poziv Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike „Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada“ uputio svoj projektni prijedlog.

Projekt Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora je odobren i sufinanciran je sredstvima Europskog socijalnog fonda. Projekt se temelji na međusektorskoj suradnji koja je izostala u području bavljenja problematikom učinaka negativnih demografska kretanja na društveni i ekonomski razvoj Hrvatske.

Mreža 2050 okuplja 11 partnera iz civilnog sektora, znanstvene zajednice, predstavnike lokalne samouprave i socijalnih partnera koji će aktivnostima su-upravljati na participativan, odgovoran i demokratski način; Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Institut za migracije i narodnosti u Zagrebu, Udruga mladih i diplomiranih studenata Fakulteta ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Centar za karijere mladih Dubrovnik, Klub studenata geografije Zagreb, Udruga mladih i studenata Split Misli, Udruga obitelji s četvero i više djece Cetinskog kraja, Udruga iseljenika, povratnika i useljenika IPU, Mladi Sikirevaca i Jaruga, Općina Antunovac i Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske.

Projektom Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora učvrstit će se suradnja 12 postojećih i 8 novih partnera kako bi se kroz dijalog s javnom upravom postigao glavni cilj – kreiranje smjernica za razvoj javnih politika temeljenih na znanstvenim dokazima. Nakon ostvarenja tog cilja, SSMH će zajedno s partnerima ponuditi odgovore na izazove koji negativni demografski trendovi stavljaju pred hrvatsko društvo. U svrhu toga u sklopu projekta provest će se 3 istraživanja iz područja: iseljavanje mladih iz Hrvatske, migracija i nacionalne sigurnosti te demografskih potencijala hrvatskog iseljeništva.

Projekt Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora je nastavak uspješnog osluškivanja potreba mladih i aktivnog sudjelovanja SSMH u pronalasku rješenja za probleme iseljavanja mladih u Hrvatskoj. SSMH vjeruje da će ovim projektom doprinijeti stvaranju poticajnog okruženja u kojem će javne politike iz područja demografije imati pozitivan učinak na društveno-ekonomski razvoj Hrvatske.


Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.