Različiti primjeri obračuna poreza na inozemne mirovine

 

Zbog mnogobrojnih upita koje ste nam uputili, s ciljem da potencijalnim povratnicima podijelimo ispravne informacije, donosimo tabelu i primjere koliko poreza će se u Hrvatskoj platiti na različite iznose inozemne mirovine. 

Primjeri su kao što se vidi, od 550.00 CHF do 5’000.00 CHF, s različitim prirezom.

Izračun poreza  – tečaj 1 Fr.  =  6.6 kn. Osobni odbitak 3’800.- (važi za 2019.g.).

Mjesečnu ratu poreza trebate zbrojiti s odgovarajućim prirezom vašeg mjesta i dobit ćete visinu mjesečne akontacijske rate.

Ako tečaj ostane isti, porez na 5’000 CHF mirovine u gradu Zagrebu, gdje je najveći prirez, ne prelazi 13% za 2019.g.

Sva dodatna pitanja šaljite nam na mail: iseljeniciipovratnici@gmail.com

Mirovina CHF Osnovica Porez Prirez 5% Prirez 10% Prirez 15% Prirez 18%
    550           0       0      0      0      0      0
   600       160    19.20       1.92     2.88     3.45
1’000    2’800  336.00  16.80    33.60   50.40  60.48
1’300    4’780  573.60  28.68    57.60   86.04 103.25
1’500    6’100  732.00  36.60    73.20 109.80 131.76
1’700   7’420  890.40  44.52    89.00 133.56 160.27
2’000   9’400 1’128.00  56.40  112.80 169.20 203.04
2’300  11’380 1’365.60  68.28  136.56 204.84 245.80
3’000  16’000 1’920.00  96.00  192.00 288.00 345.60
3’300  17’980 2’157.60 107.88  215.70 323.64 388.36
4’000  22’600 2’712.00 135.60  271.20 406.80 488.16
4’500  25’900 3’108.00 155.40  310.80 466.20 559.44
5’000  29’200 3’504.00 175.20  350.40 525.60 630.72

Održana izvanredna i izborna Skupština Udruge Iseljenici, povratnici i useljenici

Budući da je prošle godine predsjednik Udruge IPU, g. Zlatko Jambrešić podnio neopozivu ostavku, stekli su se uvjeti za sazivanje izvanredne i izborne Skupštine.

Nakon dobro obavljenih priprema, dana 26. travnja 2019. sazvana je i održana na zadovoljstvo svih prisutnih izvanredna i izborna Skupština u prostorijama Udruge Zagrebačkih Poljičana „Sveti Jure“,

Skupštinu je otvorio dosadašnji dopredsjednik, g, Mihael Vidaković koji je prigodnim riječima pozdravio okupljene za stolom i sve one pred ekranima koji su Skupštinu pratili putem video-linka..

Skupština je nakon izbora radnog predsjedništva donijela važnu, jednoglasnu odluku o prihvaćanju novog Statuta Udruge koji je donio neke novine. Tajnica Udruge gđa Ruža Studer Babić podnijela je izviješće o dosadašnjem radu iz kojeg je bilo vidljivo da su u Udruzi mnogi iseljenici i povratnici dobili savjet, pomoć i odgovore na pitanja kad su se suočili s problemima. Udruga se intenzivno tijekom prošle godine bavila pitanjima oporezivanja mirovina povratnika, porezne rezidentnosti kao i pitanjima oko odjave i prijave prebivališta, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Skrenula je pažnju i na web stranicu udruge. Financijsko izviješće i stanje blagajne podnijela je knjigovotkinja Udruge, gđa Tajana Maraković.

Pristupilo se nakon toga prijedlozima i glasovanju za tijela Skupštine te su donijete odluke većinom glasova između više predloženih kandidata čime se potvrdilo demokratsko pravo svakog punopravnog člana kako bi mogao biti predložen i izabran.

Za predsjednicu Udruge IPU izabrana je gđa Ruža Studer Babić.

Izabrana su i dva dopredsjednika Udruge: g. Mihael Vidaković i g. Ivica Žuljević.

Upravni odbor nakon ove skupštine čine uz predsjednicu, dva dopredsjednika te još četiri novoizabrana člana; gđa Ana Čop, gđa Mara Vitols Hrgetić, g. Mića Vulić i g. Josip Jakšić.

Za tajnicu Udruge izabrana je gđa Tina Stojanović Bušljeta.

U Nadzorni odbor izabrani su gđa Mirjana Zajec-Vulić, gđa Gordana Paton i g. Mijo Matić, dok je za likvidatora izabran g. Novica Rakočević.

Nova predsjednica se obratila svima sa zahvalom nakon čega je podnijela i plan rada za tekuću godinu u kojem je istaknula nastavak započetih aktivnosti i najavila organiziranje okruglih stolova na temu iseljeništva, povratnika i useljeništva, organizaciju izleta za članove kao i razvijanje suradnje s drugim Udrugama.

Pod točkom razno razvila se diskusija koju je potaknuo „svježi“ povratnik g. Josip Jakšić o temi koja je itekako aktualna među iseljenicima, a tiče se poreza za povratnike. Iz njegovog primjera proizišlo je kako je svaki povratak individualan, pa je potrebno dobro ga pripremiti.Preporuka je dobro se informirati prije prije povratka u domovinu kako bi se izbjegli problemi.

Pri samom kraju službenog dijela, u ime Udruge Zagrebačkih Poljičana „Sveti Jure“, nazočnima se obratio gospodin Zdravko Vladanović, kao kančelir Udruge te u kratkim crtama upoznao prisutne s poviješću Poljica i očuvanju tradicije koju njeguju članovi ove zapažene Udruge. Istaknuo je kako se to djelovanje ne ograničava samo na Zagreb i Poljica, već svi članovi s ponosom pronose glas, kako u Hrvatskoj tako i izvan granica domovine, o bogatoj povijesti Poljica. Jedan od članova Malog stola izabran je dopredsjednika IPU, što Poljičanima predstavlja osobitu radost.

Skupština je završila uz skromni domjenak i dostojanstveno veselje. Budući da su skupine navedene u nazivu Udruge (iseljenici, povratnici i useljenici) sa svojim problemima i pitanjima najčešće prepušteni sami sebi, Udruga je motivirana i voljna uhvatiti se posla. Mnogi već prate rad Udruge putem facebooka i web stranice www.ipu.com.hr koja nudi mogućnost učlanjenja.

Svi zainteresirani koji imaju pitanja vezana uz rad Udruge, mogu se javit putem maila: iseljeniciipovratnici@gmail.com

 

Na snagu stupili novi porezni zakoni, evo što se sve mijenja

S 1. siječnja 2019. počinje primjena devet izmijenjenih poreznih zakona koji bi, prema najavama ministra financija Zdravka Marića građane i poduzeća trebao rasteretiti za oko tri milijarde kuna. Samo zbog nižih stopa PDV-a na meso, ribu, voće i povrće, suho mahunasto povrće, jaja i pelene te na bezreceptne lijekove, prosječna bi obitelj, prema nekim procjenama, mogla imati oko 1.000 kuna niže mjesečne troškove.

S druge strane, veće plaće mogu očekivati oni koji zarađuju više od 17.500 kuna mjesečno te radnici s minimalnim plaćama koje rastu s 2.751 na 3.000 kuna.

U paketu devet zakona čija primjena počinje početkom ove godine su izmjene i dopune zakona o porezu na dodanu vrijednost, na dohodak, na dobit, na promet nekretnina, o doprinosima, o trošarinama, o fiskalizaciji u prometu gotovinom, o administrativnoj suradnji u području poreza te Općeg poreznog zakona.

Niži PDV negdje već snizio cijene

Izmjene Zakona o PDV-u donose smanjenje stope toga poreza s 25 na 13 odnosno pet posto za određene proizvode. Sniženom stopom od 13 posto oporezivati svježe ili rashlađeno meso, isporuka živih životinja, riba, voće i povrće, jaja, mahunasto suho povrće te dječje pelene.

Neki veliki trgovački lanci su cijene tih proizvoda smanjili već od 1. prosinca prošle godine, a očekuje se da će ih u narednim mjesecima slijediti i ostali trgovci.

Sniženom stopom od 13 posto oporezivat će se i usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika.

Za bezreceptne lijekove stopa PDV-a pada s 25 posto na pet posto i time se izjednačava sa stopom po koji se oporezuju lijekovi koji se izdaju na recept.

Izjednačava se i stopa PDV-a na knjige, novine i časopise, neovisno u kojem su obliku. Do sada su samo tiskana izdanja bila oporezovana sniženom stopom od 5 posto, a od 2019. s 25 posto na pet posto past će stopa PDV-a i na elektronička izdanja knjiga, udžbenika i drugih publikacija.

Brži ulazak u sustav PDV-a

Po novome porezni obveznici će u sustav PDV-a ulaziti tijekom godine, čim prijeđu prag od 300 tisuća kuna, a ne više početkom iduće kalendarske godine.

Nadalje, ukinut je i vrijednosni prag od 400 tisuća kuna za priznavanje pretporeza od 50 posto za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz.

Po novome će porezno tijelo moći od poreznog obveznika tražiti podnošenje instrumenta osiguranja plaćanja, ako sumnja u opravdanost dodjele PDV ID broja te prilikom stjecanja rabljenog prijevoznog sredstva iz EU-a.

Porez na dohodak: Prag za stopu od 24 posto podignut na 30.000 kuna

Niz novina donose izmjene Zakona o porezu na dohodak, a jedna od najvažnijih je proširenje porezne osnovice za primjenu stope od 24 posto. Do sada se stopa od 24 posto primjenjivala na poreznu osnovicu do 17.500 kuna mjesečno (210 tisuća kuna godišnje), no sada je taj prag podignut na 30.000 kuna (360 tisuća kuna godišnje).

Tako će se od početka 2019. viša stopa poreza na dohodak od 36 posto primjenjivati na poreznu osnovicu iznad 30.000 kuna mjesečno.

Niži ukupni doprinosi na plaću

Od početka 2019. godine ukidaju se dva doprinosa na dohodak – za zapošljavanje od 1,7 posto i za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto, ali se istodobno povećava doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto.

Time se opterećenje doprinosima na plaću snižava sa 17,2 na 16,5 posto. Prema izračunu Ministarstva financija, to će poslodavcima smanjiti izdatke za ukupno oko 900 milijuna kuna, a Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje donijet će dodatnih 1,35 milijardi kuna.

No, kako je riječ o doprinosima na plaću koji su teret poslodavca to nema izravnog učinka na neto plaće radnika, već će o tome odlučivati sami poslodavci.

Zakon predviđa i da se prilikom utvrđivanja godišnje obveze doprinosa priznaju ostvarena oslobođenja od plaćanja doprinosa na plaću – mlada osoba do 30 godina života, osoba koja se prvi put zapošljava, dijete branitelja starijeg od 29 godina i radnik kojem društvo u kojem nije član uprave isplaćuje minimalnu plaću.

Veće olakšice za uzdržavane članove obitelji

Izmjene Zakona o porezu na dohodak donose i novine kod primitaka koji ne ulaze u cenzus od 15.000 kuna za priznavanje osobnog odbitka za djecu i druge uzdržavanje članove.

Od ove godine roditelji učenika i studenata koji primaju stipendije ili nagrade za izvrsnost i temeljem toga ostvare primitke veće od 15.000 kuna, moći će ostvarivati poreznu olakšicu.

Ograničenje od 15.000 kuna više se neće odnositi ni za potpore djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog školovanja koju poslodavac isplaćuje djetetu radnika ili bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti.

Proširen je i krug uzdržavane djece za koje se može koristiti osobni odbitak te će se od početka 2019. uzdržavanom djecom smatrati i djeca koju poočimi i pomajke uzdržavaju. Ujedno uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju se i maćehe odnosno očusi koje uzdržava punoljetno pastorče.

Pred sam kraj 2018. ministar Marić najavio je i izmjene Pravilnika o porezu na dohodak kojim je povećan neoporezivi iznos naknade za novorođenče s 3.362 kune na 10.000 kuna. Tako će poslodavci svoje zaposlenike moći nagraditi s čak tri puta većom nagradom za novorođenče nego do sad.

Promjene kod dohotka od osiguranja, dionica, u poljoprivredi…

Novina je brisanje iz zakona dohotka od osiguranja kao jednog od oblika oporezivog dohotka. Tako se od ove godine dohotkom od osiguranja više ne smatraju uplaćene i porezno priznate premije dobrovoljnog osiguranja, kao ni uplaćene i porezno priznate premije životnog osiguranja.

Zakonskim se izmjenama pojednostavljuje i oporezivanje primitaka po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima. Ti primici se više ne tretiraju kao dohodak od rada već kao dohodak od kapitala i oporezivat će se stopom od 24 posto.

Također, primici ostvareni privremenim odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi oporezivat će se po stopi od 12 posto kao konačan drugi dohodak.

Temeljem izmjena Zakona o porezu na dohodak od ove godine odluku o visini paušalnog poreza na dohodak za iznajmljivače u turizmu po krevetu, odnosno smještajnoj jedinici u kampu donosit će lokalne jedinice. Zakonom je regulirano da se taj paušal može kretati od najmanjih 150 do najviših 1.500 kuna, a utvrđeno je i što u slučaju kada gradovi i općine sami ne utvrde iznos tog paušala – tada on iznosi 750 kuna.

Sporne odredbe o doprinosima za direktore

Na snagu su stupile i sporne izmjene zakona o doprinosima koje se odnose na članove uprava, odnosno direktore trgovačkih društava, likvidatore i upravitelje zadruga.

Osnovica za obračun doprinosa direktora i nadalje će biti 65 posto prosječne plaće, ali je propisano da se doprinosi moraju plaćati za puno radno vrijeme, bez obzira na stvarno stanje. Minimalna godišnja osnovica za obračun doprinosa utvrđena je kao umnožak prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva, likvidatora i/ili upravitelja zadruge.

S obzirom na to da je prosječna bruto plaća za razdoblje siječanj-kolovoz 2018. godine iznosila 8.448 kuna, za iduću godinu bi minimalna osnovica za obračun doprinosa iznosila 5.491,20 kuna mjesečno, odnosno u cijeloj godini 65.894,40 kuna.

Ako je član uprave zaposlen na nepuno radno vrijeme i mjesečna mu je osnovica po kojoj obračunava doprinose manja od minimalne, tada će trebati platiti razliku između te minimalne i mjesečne osnovice za obračun doprinosa na temelju koje je prijavljen kao osigurana osoba.

Za zaposlenog člana uprave obveznik plaćanja doprinosa po osnovi radnog odnosa (na osnovicu koja će se određivati na dosadašnji način) je trgovačko društvo kao poslodavac, dok je za obveze doprinosa koje se utvrde prema godišnjoj osnovici obveznik plaćanja sam taj član uprave.

Članu uprave godišnju će obvezu doprinosa utvrditi rješenjem Porezna uprava, koja će utvrditi i moguću razliku doprinosa za uplatu.

Porez na promet nekretninama pada na tri posto

Od ove godine stopa poreza na promet nekretninama smanjuje se s četiri na tri posto. Porez na promet nekretninama u cijelosti je prihod lokalnih jedinica, a procjenjuje se da će sniženje stope za njih značiti oko sto milijuna kuna manji prihod.

I dok će kupci nekretnina profitirati sniženjem stope poreza, neke su lokalne jedinice već najavile da bi dio izgubljenih prihoda mogle nadoknaditi većim komunalnim doprinosima.

Pri porezu na dobit otpisuju se potraživanja na temelju ‘lex Agrokora’

Izmjenama Zakona o porezu na dobit, koja će se primijeniti već kod podnošenja prijave poreza za 2018., porezno priznatim rashodom priznat će se otpisi potraživanja koji su potvrđeni u skladu s posebnim postupkom izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja. Riječ je, dakle, o otpisu potraživanja od kupaca provedenih u skladu tzv. lex Agrokor.

Novine su predviđene i kod odredbi o porezu po odbitku – od 1. siječnja 2019. on će se plaćati po stopi od 15 posto na naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača, sportaša).

Iznimno će se porez po odbitku po stopi od 20 posto plaćati na sve usluge i naknade kada se plaćaju osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave odnosno nadzora poslovanja u državama koje se nalaze na EU-ovom popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, a s kojima Hrvatska ne primjenjuje

Švicarsko mirovinsko osiguranje (AHV) – informacije i izmjene koje stupaju na snagu 1. 1. 2019.

Donosimo osnovne informacije o obvezama koje morate, kad je u pitanju švicarsko mirovinsko osiguranje (AHV) ispuniti da bi, stupanjem u mirovinsku dob pravovremeno dobili isplatu mirovinskog, i o izmjenama koje stupaju na snagu 1. siječnja 2019. godine.

Od koje dobi imate pravo na isplatu mirovinse? Dobivate li sa 64/65 godina mirovinu automatski?

Ne. Da bi ostvarili pravo i primali mirovinu, morate se pravovremeno prijaviti kod zadnje mirovinske blagajne gdje ste uplaćivali. Žene se trebaju prijaviti tri mjeseca prije svog 64. rođendana, muškarci tri mjeseca prije svog 65. rođendana. Samo ako se prijavite imate garanciju da će vam mirovina biti pravovremeno isplaćena.

Imaju li žene pravo na mirovinu čim navrše 64., a muškarci kad navrše 65. godina?

Ne. Tek krajem mjeseca u kojem se ostvaruje pravo na mirovinu, stječe se i pravo na isplatu mirovine. Prva isplata stiže u mjesecu koji slijedi, najčešće između šestog i desetog u mjesecu.

Više starosne i invalidske mirovine od 2019.

1. siječnja 2019. minimalna starosna i invalidska mirovina koja trenutno iznosi 1175 podiže se na 1185 franaka u mjesecu. Isto tako podiže se maksimalna mirovina za 20 franaka i iznositi će ubuduće 2370 franaka. Tu odluku donijela je švicarska Vlada na sjednici 21. rujna o.g. Istovremeno se povisuje minimalni doprinos za samozaposlene i nezaposlene s 478 na 482franaka godišnje.

I kod socijalnih primanja (Ergänzungsleistungen) dolazi do prilagodbe. Iznos za pokrivanje osnovnih životnih troškovapodiže se s trenutnih 19’290 na 19’450 franaka u godini za samce, s 28’935 na 29’175 za bračne parove i s 10’080 na 10’170 za siročad.

Zbog povišice mirovina podiže se istovremeno i obvezno osiguranje (berufliche Vorsorge) s 24’675 na 24’885 franaka. Isto tako, dolazi do izmjene kod 2. mirovinskog stupa (Pensionskasse) po pitanju doprinosa i minimalne plaće koja je kod 2. mirovinskog stupa osigurana i koja se podiže s 21’150 na 21’330 franaka.

Također dolazi do izmjene maksimalnog iznosa koji se može uplatiti u 3. mirovinski stup (Säule 3a). Ubuduće se godišnje može umjesto 6’768 uplatiti 6’826 franaka, koje isto tako možete odbiti u poreznom obračunu.

Ako imate dodatnih pitanja, šaljite nam ih putem maila: info@ipu.com.hr

Poziv na Godišnju skupštinu

Poštovani članovi i prijatelji Udruge „Iseljenici, povratnici i useljenici“,

Ovim putem pozivamo Vas na Redovnu i Izbornu godišnju skupštinu koja će se održati 27. prosinca 2018. u prostorijama restorana Purger, Petrinjska ulica 33, Zagreb, s početkom u 16.00 sati.

Nadamo se odazivu većeg broja članova kako bi raspravili bitne točke dnevnog reda:

  1. Izvješće rada udruge za 2018. godinu i plan za 2019.
  2. Financijsko izvješće za 2018. i plan za 2019.
  3. Izmjena Statuta, Članak 24.
  4. Predstavljanje web stranice udruge IPU
  5. Izbor novih članova Upravnog odbora
  6. Zaključci o prioritetnim problemima na kojima smo radili i na kojima nastavljamo raditi
  7. Počasno članstvo
  8. Razno

Razlog za ovaj termin je činjenica da veliki dio članova živi u inozemstvu i boraviti će tokom praznika u domovini.

Molimo Vas da Vaš dolazak potvrdite na mail: iseljeniciipovratnici@gmail.com

Za sve informacije stojimo Vam na raspolaganju.

Unaprijed zahvaljujemo i veselimo se skupštini

Skupština, 21. 12. 2017. rest. Purger prosinac 2017.

 

Oporezivanje inozemnih mirovina

Republika Hrvatska s mnogim državama ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. U većini ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja vrijedi pravilo da se mirovine oporezuju samo u državi rezidentnosti.

Mirovine rezidenata RH ostvarene u inozemstvu smatraju se primicima od nesamostalnog rada i oporezuju se na način koji je propisan za mirovine ostvarene u tuzemstvu osim ako postoji zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s državom koja umirovljeniku isplaćuje mirovinu. U tom slučaju je takav ugovor po pravnoj snazi iznad zakona i podjela ili davanje isključivog prava oporezivanje je njime točno uređena.

Popis država s kojima RH ima sklopljen i u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kao i postupak utvrđivanja rezidentnosti u porezne svrhe može se pronaći na mrežnim stranicama Porezne uprave.

Obveze primatelja mirovine

Svi porezni obveznici – umirovljenici koji ostvaruju mirovinu iz inozemstva, bez obzira oporezuje li se ista ili ne, obvezni su podnijeti prijavu za upis u registar poreznih obveznika na obrascu RPO ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njihovom prebivalištu ili uobičajenom boravištu (to mogu učiniti i njihovi opunomoćenici) u roku od osam dana od dana početka ostvarivanja primitaka. Uz obrazac RPO obvezni su priložiti i vjerodostojne isprave o ostvarenom dohotku, odnosno primitku koji uključuje rješenje ili potvrdu o mirovini, bankovni izvod za račun na koji je izvršena uplata mirovine.

Umirovljenik mora izvaditi svoju poreznu karticu u nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu ili putem portala e-Porezna da bi mogao pri obračunu predujma poreza u tijeku godine koristiti navedeni osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka.

Plaćanje predujma poreza i izvješćivanje

Predujam poreza na dohodak od ostvarene mirovine obračunava se po stopi od 24 posto od mjesečne porezne osnovice (nakon umanjenja za osobni odbitak) do visine 17.500 kuna te po stopi od 36 posto na poreznu osnovicu iznad 17.500 kuna. Tako obračunani predujam poreza na dohodak umanjuje se za 50 posto.

Porezni obveznik koji ostvaruje mirovinu iz inozemstva ili u inozemstvu predujam poreza na dohodak po osnovi te mirovine plaća prema rješenju Porezne uprave do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec odnosno tromjesečno do posljednjeg dana svakog tromjesečja ako je utvrđeni mjesečni predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak do 100 kuna.

Ako porezni obveznik koji ostvaruje mirovinu iz inozemstva ili u inozemstvu ostvaruje i mirovinu od tuzemnog isplatitelja, Porezna uprava će kod izračuna predujma poreza na dohodak po osnovi inozemne mirovine uzeti u obzir i mirovinu koju porezni obveznik ostvaruje od tuzemnog isplatitelja i isplate prigodnih nagrada od strane inozemnog isplatitelja mirovine.

Porezni obveznik je obvezan nadležnoj ispostavi Porezne uprave do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu prijaviti promjenu visine mirovine ako je promijenjeni iznos inozemne mirovine veći ili manji za 20 posto u odnosu na iznos inozemne mirovine na temelju kojeg je izdano rješenje Porezne uprave. Porezna uprava će nakon provedenoga postupka donijeti novo rješenje o utvrđenom mjesečnom predujmu i razlici poreza za uplatu ili povrat za prethodno porezno razdoblje. Razliku poreza za uplatu porezni obveznik je obvezan platiti u roku 15 dana od dana dostave rješenja.​

Porezni obveznik koji ostvaruje mirovinu iz inozemstva ili u inozemstvu koja se u skladu s međunarodnim ugovorom izuzima od oporezivanja ne podnosi Obrazac INO-DOH.

Porezni obveznik – primatelj inozemne mirovine može zatražiti izuzeće od plaćanja predujmova poreza na dohodak odnosno poreza na dohodak u tuzemstvu tijekom godine po osnovi ostvarenog inozemnog dohotka ako istovremeno plaća predujmove poreza na dohodak odnosno porez na dohodak u inozemstvu u državi s kojom Republika Hrvatska nema u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili prima mirovinu iz država s kojima Republika Hrvatska, sukladno postojećim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, ima podijeljeno pravo oporezivanja mirovina. Kako bi porezni obveznik – primatelj inozemne mirovine ostvario navedeno izuzeće, obvezan je o tome izvijestiti Poreznu upravu putem pisane izjave u roku od osam dana od dana ostvarenog prvog primitka u tekućoj godini.

U tom slučaju je taj umirovljenik obvezan podnijeti Obrazac INO-DOH  do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu temeljem čega se utvrđuje porezna obveza uz mogućnost uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu, ako uz Obrazac dostavi potvrdu inozemnog poreznog tijela o uplaćenom porezu u inozemstvu, odnosno naknadno, a najkasnije do 30. studenog tekuće za prošlu godinu.

Izlet članova u Zagorje

Iako i nije laka misija privući na izlet članove koji se nalaze i izvan granica domovine, pozivu na izlet Upravnog odbora Udruge IPU odazvalo se 15 članova koji su na izletu u Zagorje imali priliku upoznati se međusobno, diskutirati o važnim pitanjima za povratnike i Hrvate s boravkom izvan granica domovine. Uz to, ponudila se također prilika upoznati domaće poduzetnike, obitelj Tadić, vlasnike tvornice namještaja Grading u Bedekovčini i vidjeti što sve ovi uspješni poduzetnici nude.
Ponukana pozitivnim utiscima i kvalitetnim radom ovih vrijednih ljudi, s misli vodiljom “Kad već možemo kupiti kvalitetan hrvatski proizvod, idemo ovu vijest širiti”, izlet u Bedekovčinu inicirala je Ruža koja je ponudu Gradinga upoznala tokom prilikom proljetnog izleta Kluba Švicaraca.

Domaćini susreta, Jadranka i Borislav Tadić i ovaj put su bili izuzetno gostoljubivi. Članove udruge ugostili na obiteljskom ranču u Orehovici, gdje se pružila prilika uživati u prirodi i prekrasnom pogledu na Zagorje. Uz degustaciju vrhunskog vina vinarije Bodren  iz Huma na Sutli, gosti su posluženi domaćim delicijama.

Članovima su na dolasku zahvalili inicijatori i osnivači udruge – predsjednik Zlatko Jambrešić i tajnica Ruža Studer. Predsjednik je tom prigodom, zbog zdravstvenih razloga dao ostavku te zahvalio svima na dosadašnjoj potpori. Naglasak je stavio na važnu ulogu udruge koja je uspijela postići da porezna reforma obuhvati inozemne mirovine. Predsjednik u odlasku udrugu će i dalje podržati u djelovanju kao član. “Mnogi iseljenici i povratnici nisu svjesni koliko smo toga kroz udrugu, uz poreznu reformu još odradili.  Udrugu moramo i dalje graditi jer će pitanja i problema za iseljenike i povratnike uvijek biti,” rekao je između ostalog Zlatko.

Uz oporezivanje inozemnih mirovina, što je 2016. godine bio razlog osnivanja udruge, mnogobrojni povratnici bili su tokom prošle godine suočeni s problemima zbog nedostatka kvalitetnih informacija vezanih uz zdravstveno osiguranje za povratnike iz Švicarske. Budući da je uz djelovanje udruge usko povezan i portal Moja Domovina gdje se u rubrici “Korisne informacije” nude važne informacije vezane uz sveopća pitanja iseljenika i povratnika, mnogi se s pitanjima jave i tim putem, najčešće kad su u određenim problemima i kad ne znaju na koju adresu se trebaju javiti.

“Sva ta javljanja govore nam da je problema za hrvatsko iseljeništvo i povratnike bilo, da ih ima i da će ih uvijek biti. Iseljenicima i povratnicima potrebno je mjesto na kojem će pronaći razumijevanje i odgovore na njihova pitanja. Namjera nam je širiti članstvo udruge i na tom će se intenzivnije raditi,” kazala je Ruža, koja je dobila zadatak sazvati sljedeću skupštinu na kojoj će se birati novo upravno tijelo.

Druženje je nastavljeno ručkom u Bedekovčini i obilaskom salona u kojem su članovi udruge imali priliku vidjeti što sve Grading nudi.

Zahvalu na gostoprimstvu domaćinima Borislavu i Jadranki Tadić izrazili su uz predsjednika udruge Zlatka Jambrešića i svi ostali članovi, od kojih su mnogi odlučili upravo u Bedekovčini potražiti namještaj za svoj dom.

Svi koji se žele informirati o djelovanju udruge ili postati članom, mogu to učiniti putem maila iseljeniciipovratnici@gmail.com .

Izlet u Bedekovčinu srpanj 2018.

1. Skupština Udruge IPU

Zapisnik 1. godišnje skupštine Udruge „Iseljenika, povratnika i useljenika“ održane 13. travnja 2017. u prostorijama Matice Iseljenika u Zagrebu s početkom u 14.00 sati

Predsjednik Zlatko Jambrešić i tajnica Ruža Studer-Babić pozdravili su prisutne i otvorili skupštinu. Za zapisničara je izabrana Jiřina Vachovec.

Zlatko predstavlja dnevni red, koji je jednoglasno prihvaćen.

Izvješća o radu upravnog odbora.

– Predsjednik Zlatko Jambrešić izvještava da su on i Ruža poslali preko 70 dopisa i e-mailova kao prigovor na retroaktivnu naplatu poreza na vanjske mirovine i na visinu tih poreza. Sudjelovali su u 6 emisija na TV ili radiju gdje su isto objašnjavali kako je ta naplata poreza strahovito otežala život povratnicima. U listopadu je ministar financija, gospodin Marić najavio novu poreznu reformu i predstavio poreznu reformu, samo 2 stupnja poreza i to od 36% i 24%. Nakon toga slijede opet razgovori s ravnateljem porezne uprave gospodinom Zrinušićem, gdje nakon razgovora i našim prijedlogom od maksimalno 12%, gospodin Marić umanjuje prijedlog od 36% i 24% za umirovljenike još za 50%.

Za slijedeću emisiju na HTV1 „Imam problem“  u planu je .

— Tajnica izvještava da Udruga sada broji 64 člana. Proširena lista broji još 50 ljudi koji prate rad udruga.

— Stanje blagajne: 9.8.2016. su predani papyri, od rujna se ljudi učlanjuju. Stanje blagajne 31.12.2016.: 9800 kuna. Najveća stavka je odvjetnički statut, računovodstvo, iskaznice i štambilj. Za drugo nije novac trošen (niti za marke ni papir). Izdatak će biti i WEB stranica.

Sva su izvješća jednoglasno usvojena.

  1. Slijedilo je razrješenje dosadašnjih članova Upravnog odbora i nakon toga biranje

novih članova u Upravni odbor – Zlatko predlaže proširiti Upravni odbor, kako bi se posao podijelio na više ljudi. Osim toga se ukazala potreba da u Švicarskoj djeluje više ljudi a ne samo Ruža.

Gđa Paton iz Petrinje se dala na raspolaganje, može ju se birati, iako nije prisutna. Ona je povratnica iz Australije. Zatím Božica Tonković iz Švicarske (porijeklom iz Čazme) je pristala biti članica Upravnog odbora. Inače je jako aktivna. Gospođa Eva Mlyncar izabrana je u Upravni odbor udruge.

  1. Plan rada Udruge za 2017.
  • Predstavljanje i rad Portala Moja Domovina, pokrenula ga je Ruža Studer-Babić sama radi na njemu u Švicarskoj. Naime, kad je krenula retroaktivna naplata poreza, napisala je o tome tekst i tri tjedna čekala da joj se to objavi (Ivo Ivić). I uvidjela je da se na njenom portalu čitaju ozbiljne teme, koje zanimaju ljude, kojima se pojavio nekakav problem. Dokaz je gosp. Marko koji je upravo zbog problema sa zdravstvenim naišao na ovu stranicu, te je stoga danas prisutan na našoj skupštini.
  • Web stranica Udruge – Kao udruga imamo pravo na domenu besplatno. Izrada stranice je 2500 Kn a održavanje 100 Kn mjesečno.
  • Novi problemi zdravstveno, porezi, prijave – odjave, automatska izmjena podataka – Gosp Marko je u penziji od 1.1.2017.god, vratio se iz Švicarske i treba plaćati zdravstveno 1600 kn mjesečno. Ruža napominje da je aktivna automatska razmjena podataka, I svi koji nikad nisu radili u HR moraju od 1.1.2017.zdravstveno osiguranje plaćati Švicarskoj. Razvila se živa diskusija o plaćanju zdravstvenog Švicarskoj.
  1. Prijedlozi članstva
  2. Razno – Gosp. Marko Jerkić  predlaže, da bi trebalo oporezovati samo I. stup i da bi to trebao biti zakon. Ruža napominje da to o stupu bismo morali tražiti jedino organizirano i dobro argumentirano. Zlatko napominje da oni o našim penzijama govore kao o dohotku što nije dobro i zato bi se trebao mijenjati zakon. Gosp. Ivoš predsjednik Udruge Hortusa napominje, da je prije za očekivati povećanje nego smanjenje poreza. Gosp. Juraj govori kako u poreznoj možemo sve reći ali oni zakon ne mogu mijenjati.

Zlatko Jambrešić, ispred Udruge Iseljenika, povratnika i useljenika, predložio je gospođu Ružu Studer iz Švicarske za predstavnika Savjeta Vlade RH, te kao Udruga podupiru kandidaturu  gospođe  Ruže Studer.

 

  1. Zahvala – Zlatko i Ruža su se zahvalili svim prisutnima na dolasku.

Smeta li nekome što se u poreznoj reformi želi izaći u susret iseljeništvu i povratnicima

U sklopu porezne reforme, sadašnja Vlada i ministar financija Zdravko Marić, za sada, namjeravaju ispraviti nepravdu koju su iseljenicima – povratnicima i potencijalnim povratnicima nanijeli nadopunom Zakona o dohotku. Onom koji je na snagu stupio 01. ožujka 2012., donesenim od strane tadašnjeg ministra financija Slavka Linića te njegove i tada vladajuće stranke. Ovih smo dana imali priliku pročitati da su umirovljenici s inozemnim mirovinama uz dobro plaćene menadžere najveći dobitnici porezne reforme. Iz perspektive iseljeništva takav razvoj događaja je pozitivan. Dakako, dugoročno bi to koristilo i državnom proračunu. Objema stranama. Međutim, ne znači da će ono što je najavljeno biti i ostvareno.

Pozitivna odluka bi imala i trenutačno dobar efekt. Potaknuo bi se povratak iseljeništva u domovinu, a možda bi se i zaustavio odlazak onih umirovljenika – povratnika koji su već spremni opet napustiti domovinu. Unatoč eventualno dobrim najavama za novu poreznu reformu, ona prethodna je već mnogima ostavila gorak okus. Olakšanje su tek mizerno osjetili oni umirovljenici – povratnici pogođeni retroaktivnom naplatom poreza. Onima pogođenim ovrhama za porezni dug, dug za koji nisu znali da imaju, i to unatrag četiri godine.

Dosta njih nije u stanju platiti u traženom roku pa je i njihova egzistencija i mirna starost dovedena u pitanje. S druge strane, treba se upitati da li svu krivnju i teret trebaju snositi umirovljenici – povratnici? Mogu li oni biti krivi što nisu na vrijeme obavješteni da su postali porezni obveznici? Trebamo li svi mi Hrvati svaki dan pratiti Narodne novine?  U ime svih tih umirovljenika treba postaviti pitanje: Tko je i zašto čekao skoro pune četiri godine da ih obavijesti da su postali porezni obveznici?

U svakodnevnici su nam poznate bake – povratnice iz Švicarske, mnogo njih. Znamo i da neke od tih baka već tjednima ne spavaju, zabrinute hoće li stvarno u svojoj domovini biti ovršene.

Zbog nemogućnosti plaćanja retroaktivnog poreznog duga, Udruga «Iseljenici, povratnici i useljenici» već mjesecima pokušava skrenuti pažnju nadležnima na te novonastale probleme. U više navrata se razgovaralo s predstojnikom Državnog ureda za Hrvate izvan RH, Zvonkom Milasom kako bi mu se objasnili probleme nastali zbog visokih poreznih stopa i retroaktivne potražnje od strane Porezne uprave.  Dopise su dobili i Ured Predsjednice  kao i Ministarstvo financija. Razgovaralo se i sa ravnateljem Porezne uprave Zdravkom Zrinušićem. Dakle, s problemima su upoznati svi oni koji bi mogli utjecati na to da se ti problemi riješe.

Dolazak Zvonka Milasa na sadašnju poziciju zasigurno je poboljšao odnos iseljeništva i domovine. Probleme s kojima su suočeni povratnici – umirovljenici prepoznao je i proslijedio nadležnom ministarstvu.

Na upit kako bi komentirao poreznu reformu i odnos ove Vlade prema iseljeništvu, Milas je rekao: »Iseljeništvo je oduvijek bilo od iznimne važnosti za domovinu. Moramo povratiti povjerenje koje su iseljenici izgubili i na tom radimo. Ova porezna reforma i namjera Vlade pokazuje da se želi poticati povratak iseljenika.» Naglasio je da će se osobno zalagati na tom da se veza s iseljeništvom učvrsti.

Kako je porezna reforma još u toku i treba «dobiti blagoslov» Sabora, iseljenici i povratnici s nadom u pozitivne promjene nestrpljivo čekaju definitivnu odluku i primjenu nove porezne reforme. No ako tako i bude izglasano, još uvijek preostaje golem put za prevalit, a to je retroaktivno oporezivanje. Njima ne preostaje ništa drugo nego nastaviti tražiti put riješenja i maštati da jednom budu bogate bake iz Švicarske.

Autor:

Ruža Studer Babić

Oporezivanje inozemnih mirovina i osnivanje Udruge «Iseljenici, povratnici i useljenici»

2011. godine, na prijedlog tadašnjeg ministra financija Slavka Linića, u Saboru je prihvaćen dopunjen Zakon o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak s kojim su se počele oporezivati i inozemne mirovine. Zakon je na snagu stupio 1. 3. 2012. godine.

Odmah početkom 2013. Udruga povratnika iz Švicarske Hortus Helvetia šalje dopis na Ministarstvo financija i skreće im pažnju na novonastale probleme, na što dobivaju odgovor da je to po usvojenom Zakonu o oporezivanju dohodka tako. Na tome i ostaje. U lipnju 2013. Hrvatski svjetski kongres uputio je Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o porezu na dohodak. Nije nam poznato da li su dobili odgovor.

Ministarstvo financija i porezne uprave, bez opširnijih obavijesti šalju opomene tek u studenome 2015. inozemnim umirovljenicima povratnicima u RH i traže od njih retroaktivnu naplatu poreza od 2012. do 2015. godine.

Pošto su se mnogi umirovljenici vratili u domovinu prije nego je sporni Zakon dopunjen i nisu cijelo vrijeme dobili nikakve obavijesti da su odjednom postali porezni obveznici, mnogi od njih, zatečeni iznosima koje su dužni, počeli su tražiti savjete i pomoć. Za mnoge od njih je potraživanje retroaktivne naplate poreza nepremostiv teret koji ih dovodi u dužničko ropstvo i nesigurnu socijalnu budućnost.

Upravo ti umirovljenici povratnici, dali su ogroman doprinos u stvaranju države tijekom domovinskog rata a i kasnije. Počeli su se vraćati u domovinu koja im ovakvim diskriminirajućim porezima uništava sve snove o sigurnoj starosti. Sve više potencijalnih povratnika odustaje od povratka u domovinu, dok su se neki u međuvremenu odjavili i domovinu po drugi put napustili.

Razmišljajući o tome, odmah u prosincu 2015. (po pozivu porezne uprave), otvaram grupu na fb, Švicarska mirovina – Hrvatski porez, u želji da doznam kako se povratnici umirovljenici nose s tom problematikom.

Za većinu je to ogroman stres i neizvjesnost po pitanju njihovog daljnjeg života u domovini. Oni stariji, dobrim su dijelom u godinama kad im je potrebna pomoć ili se nalaze u domovima, neki su nemoćni i nepokretni. Određen broj povratnika otišao je u prijevremenu mirovinu te su podigli tkz. Pensionskassu (II. mirovinski stup), da dovrše svoje domove, kupe nekretninu te da imaju za život do punopravne starosne mirovine. Za sve to nema se razumjevanja te se tim povratnicima koji nisu znali za taj porezni Zakon a vratili se 2012. i kasnije, želi naplatiti 40% poreza, plus prirez. Na 100 000 Chf, to iznosi u pravilu oko 43 000 Chf.

Uvidjevši sve te probleme, tražio sam po portalima i grupama nekoga tko se angažira oko problema naših ljudi u iseljeništvu. Tu sam naišao na ime Ruže Studer-Babić. Kao suradnica jednog portala u Švicarskoj istom problematikom se bavi od 2013. godine, o tom je nekoliko puta pisala, govorila u emisiji Glas Hrvatske te zajedno s glavnim urednikom portala pokušavala objavama sunarodnjacima u Švicarskoj skrenuti pažnju na izmjene u Zakonu.

Nakon što smo se upoznali, odlučujemo zajedničkim snagama boriti se protiv te nepravde.

Osnivamo grupu na facebooku gdje nam se javlja veliki broj ljudi s tim problemom. U siječnju 2015. na HR-u u Glasu Domovine, govorimo o retroaktivnoj naplati poreza, visini poreza… Pokušavamo ljudima u mnogobrojnim pozivima dati savjete, podijeliti sa njima ono što znamo i što smo doznali.

Održavamo krajem ožujka 2016. skup u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu i šaljemo dopise raznim institucijama RH uz koje se veže taj porezni problem. Dogovaramo razgovore s Odborom za Hrvate izvan RH i pojedincima u Vladi RH.

Vodili smo razgovor s predstojnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Zvonkom Milasom koji je potom posjetio Švicarsku, gdje se sastao s predstavnicima udruga i klubova iz Švicarske i koji je shvatio ovaj problem Hrvata izvan domovine i povratnika u domovinu.

Razgovarali smo u Hrvatskom Saboru s Odborom za Hrvate izvan RH, predsjednikom i članovima Odbora te im objasnili probleme s kojima su suočeni mnogi povratnici. Također smo im dali na znanje da se mnogi sunarodnjaci iz iseljeništva u domovini više ne osjećaju dobro došlim te odustaju od povratka. Sastanku su nazočili: predsjednik prof.dr.sc. Božo Ljubić, podpredsjednik Jaroslav Pecnik, te članovi Željko Glasnović, Domagoj Hajduković, Ivo Jelušić i Petar Škorić. Iskazali su razumijevanje, prepoznali problem i pokušati će nam pomoći.

Bilješka razgovora je dostavljena:

-HS-savjetnici za vanjske poslove

-Državnom Uredu za Hrvate izvan RH

-Ministarstvu financija

-Ministarstvu rada i mirovinskog osiguranja

-Ministarstvu vanjskih i europskih poslova

-Veleposlanstvu RH u Švicarskoj

-Odboru za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo

Da bi u ovim, a i svim problemima koji obuhvaćaju iseljenike, povratnike i useljenike mogli učinkovitije djelovati, pokrećemo osnivanje Udruge (koja je trenutno u osnivanju) «Iseljenici, povratnici i useljenici».

Osnivanjem Udruge započinjemo globalno na ujedinjavanju izvandomovinskih, svijetom raseljenih Hrvata te povratnika i useljenika u domovinu.

Uz to, otvorio se novi portal www.moja-domovina.net koji će pisati o svim problemima koje imaju iseljenici, povratnici i useljenici.

Autor:

Zlatko Jambrešić