Arhiva oznaka za: prof.dr.sc. Božo Skoko

Smjernice za razvoj javnih politika prema hrvatskom iseljeništvu izrađene su u sklopu projekta ZA-JEDNO.HR

Dio aktivnosti projekta ZA-JEDNO.HR koji zajedno s partnerima provodi Humanitarna udruga „fra Mladen Hrkać“ je i projektni element 4. – Izrada smjernica za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima. Policy cilj je bio – osigurati i unaprijediti uvjete za povratak pripadnika druge i treće generacije dijaspore u Hrvatsku i(li) iskoristiti njihov potencijal za gospodarski, društveni i kulturni razvoj Hrvatske.

U sklopu dionice, tijekom lipnja i srpnja 2023. održane su tri debatne radionice sa minimalno 16 predstavnika organizacija hrvatskih iseljenika iz cijeloga svijeta. Cilj radionica je bio definirati minimalno 6 smjernica za unapređenje i razvoj novih javnih politika usmjerenih na hrvatsko iseljeništvo na temelju provedenih znanstvenih istraživanja.

Tema debatne radionice 1. bila je analiza postojećih policy dokumenata i potreba hrvatskih iseljenika s posebnim naglaskom na mlade.

Naime, kako bi se definirala prioritetna područja izrade novih javnih politika, na prvoj debatnoj radionici bio je cilj analizirati i raspraviti postojeće policy dokumente, kao što su Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te Nacionalni plan razvoja odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske do 2027. kako bi se utvrdile mogućnosti unapređenja javnih politika te otkrile potrebe i područja koja nisu dovoljno pokrivena. Također su raspravljeni rezultati provedenih istraživanja među hrvatskim iseljenicima kako se otkrile potrebe i mogućnosti u definiranju novih javnih politika. Sudionici debate su se složili kako ne postoji dovoljno javnih politika usmjerenih prema mladima u hrvatskom iseljeništvu (u prvom redu prema potomcima hrvatskih iseljenika, a potom mladima koji su se iselili protekla dva desetljeća). Također su ukazali na njihovu zainteresiranost za zbivanja u domovini i razinu ponosa na svoj identitet – s jedne strane, te globaliziranost, mobilnost i spremnost na nove prilike i mogućnosti u pogledu posla, preseljena i sl. – s druge, što predstavlja dobre temelje za razvijanje novih odnosa, projekata, jačanja motivacije za povratak i useljavanje, poslovanje s Hrvatskom, lobiranje za njezine interese i promociju. U tom kontekstu ključni zaključak je bio kako bi nove javne politike trebale biti fokusirane na mlade.

Temeljem prve debatne radionice napravljen je prijedlog smjernica za izradu javnih politika za jačanje odnosa domovinske i iseljene Hrvatske, te stimuliranje povratka i useljavanja pripadnika dijaspore u Hrvatsku te su kroz javnu raspravu vrednovane. Također je ukazano na postojeće prepreke u njihovu ostvarenju i ograničenja, ali i dodatne mogućnosti povezivanja s postojećim projektima, inicijativama i sl.

Ukupno je raspravljeno osam smjernica, odnosno područja. Kroz finalnu raspravu (zbog preklapanja pojedinih inicijativa) sistematizirano je njih šest. To su sljedeće inicijative:

1. Cirkuliranje mozgova (Projektna suradnja organizacija mladih i za mlade u Hrvatskoj i hrvatskih iseljeničkih zajednica / Uspostava i razvoj programa mentorstva);

2. Osiguranje uvjeta za podršku poduzetništvu mladih povratnika i useljenika;

3. Osnaživanje integracije iskustva povratnika u studentski život u RH;

4. Iskorištavanje potencijala društvenih mreža za brendiranje Hrvatske kao pull faktora za privlačenje mladih;

5. Korištenje potencijala umjetnosti za privlačenje i integraciju mladih iseljenika u Hrvatsku te

6. Organiziranje zajedničkih sportskih aktivnosti i susreta mladih Hrvata iz cijelog svijeta.

U trećoj debatnoj radionici, raspravljene su predložene smjernice s različitih aspekata, a prvenstveno s razine njihovih učinaka, izvedivosti, opravdanosti, prihvatljivosti među ciljnim javnostima te društvenog utjecaja. Svi su sudionici radionice pozitivno predložili iznesene smjernice te posebno naglasili važnost angažmana i uključivanja lokalnog stanovništva u njihovu provedbu, smanjenje birokracije i administracije u njihovoj izvedbi te nužnosti digitalizacije pojedinih procesa.

Koordinator provedbe ovog projektnog zadatka bio je prof.dr.sc. Božo Skoko, redoviti profesor na Odsjeku za strateško komuniciranje Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

 

Projekt ZA-JEDNO.HR – zaJEDNO srce, jedna duša, jedna HRVATSKA (br. ugovora UP.04.2.1.06.0051), koji sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda (ESF), u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Provodi Humanitarna udruga „fra Mladen Hrkać“. Projekt razvija tematsku mrežu „ZA-JEDNO.HR“ koja dionike okuplja oko tematskog područja Iseljeništvo kao pokretač razvoja u RH. Kroz projekt se organizacije civilnoga društva iz Hrvatske i iz iseljeništva osnažuju za ravnopravan dijalog s donositeljima politika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, gospodarskim sektorom i znanstveno-obrazovnim institucijama. Projekt potiče znanstvenoistraživački rad i međusektorsku suradnju koji poticajno djeluju na doprinos hrvatskog iseljeništva društveno-ekonomskom razvoju u Republici Hrvatskoj.

‍

IMIDŽ HRVATSKE IZ PERSPEKTIVE HRVATSKIH ISELJENIKA I NJIHOVIH POTOMAKA U RAZLIČITIM DIJELOVIMA SVIJETA

Objavljen prvi znanstveni članak prof.dr. sc. Bože Skoke, doc. dr. sc. Josipa Ježovite i doc.dr.sc. Mateje Plenković u okviru projekta Tematske mreže ZA-JEDNO.HR  

Iseljenici su svojevrsni glasnogovornici i promotori svoje domovine u svijetu te ih javnost zemlje u kojoj žive doživljava kao predstavnike, odnosno uzorke ili pak modele naroda iz kojeg potječu. Pojedinci ili grupe pojedinaca koji u zemlji useljenja imaju dobar ugled automatski će u okruženju (susjedi, kolege, prijatelji, slučajni prolaznici i promatrači) izazvati pozitivno mišljenje o zemlji iz koje dolaze. Uz to, stranci će razvijati daljnji interes o domovini dijaspore. Stoga, važno je osvijestiti međuovisnost pojedinaca i organizacija dijaspore na imidž domovine. Također, treba znati da je ova međuovisnost obostrana, pa tako dobar imidž domovine odraziti će se i na osobni ugled pojedinaca u dijaspori i unaprijediti njihov položaj u društvu. Naravno, može vrijediti i obrnuto i utjecaj na ugled ne mora uvijek biti pozitivan.

Nadalje, može se reći da su iseljenici su produžena ruka diplomacije i nerijetko uz napore diplomatskih predstavništava Republike Hrvatske u svijetu upravo angažirani i utjecajni Hrvati i hrvatske iseljeničke organizacije rade ključne pomake u boljem pozicioniranju Hrvatske na globalnoj društvenoj i gospodarskoj sceni. Nadalje, izgledna je pretpostavka da su iseljenici u prednosti kada je promocija Hrvatske u svijetu u pitanju u odnosu na bilo koju instituciju iz Hrvatske jer su oni ti koji poznaju jezik, običaje, mentalitet, lokalna obilježja i stereotipe u stranoj državi čiji su građani, a koja je okruženje u kojem se (neformalna) promotivna aktivnost provodi. 

Dobar imidž Hrvatske može utjecati na poboljšanje standarda života Hrvata u Domovini i Hrvata u Iseljeništvu te ga je zato važno razumjeti i njegovati. Promotivni napori koje ulaže država radi izgradnje svog vlastitog imidža itekako mogu biti poduprijeti od strane dijaspore, a takva suradnja krajnji rezultat tih napora čini uspješnijim. No, kako bi uspjeh bio vjerojatniji, napori matične države i (namjerni i nenamjerni) napori dionika iz dijaspore trebaju biti usklađeni, odnosno potrebno je osigurati zajedničko razumijevanje identiteta, nacionalnih interesa, ciljeva, vrijednosti i posebnosti koje domovina ima. Dakle, međusobno upoznavanje pojedinaca i zainteresiranih skupina u Hrvatskoj i onih u hrvatskom iseljeništvu nužno je za izgradnju dobre i provedive strategije jačanja dobre reputacije, odnosno imidža, Republike Hrvatske. 

Doprinos na ovom području, kako umrežavanja i međusobnog upoznavanja, tako i daljnjeg znanstvenog istraživanja usmjerenog na jačanje odnosa dijaspore i domovine,  daje Humanitarna udruga „fra Mladen Hrkać“ koja je vodeći partner na projektu: Tematska mreža „ZA-JEDNO.HR – zaJEDNO srce, jedna duša, jedna HRVATSKA“ koji sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda (ESF), u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali. U projekt su uključeni brojni znanstvenici s nekoliko hrvatskih znanstvenih institucija, kao i brojne organizacije iz Hrvatske i svijeta koje su povezane s hrvatskim iseljenicima i djeluju na području unaprjeđenja odnosa domovine i iseljeništva. 

Kroz projekt su organizirana i financirana čak tri istraživanja, a jedno od njih bavi se temom Promocija gospodarskih interesa i kulturnog identiteta Republike Hrvatske u svijetu putem umreženog djelovanja hrvatskih iseljeničkih zajednica i udruga. Iz projekta i spomenutog istraživanja proizašao je i znanstveni rad Imidž Hrvatske iz perspektive hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u različitim dijelovima svijeta,  objavljen u novom broju znanstvenog časopisa Kroatologija, čiji su autori prof.dr.sc. Božo Skoko te s Hrvatskog katoličkog sveučilišta doc. dr.sc. Josip Ježovita i doc.dr.sc. Mateja Plenković – u istraživački tim spomenutog istraživanja su također uključeni i drugi znanstvenici iz Instituta za migracije i narodnosti te Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Tema znanstvenog rada ukratko je prikazana u gornjem tekstu koji sažima samo dio zanimljivih teorijskih koncepata o imidžu države i rezultata istraživanja u kojima je sudjelovalo gotovo 1700 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka iz cijeloga svijeta.

Udruga IPU – Iseljenici, povratnici i useljenici partner je na spomenutom projektu, kojem daje doprinos sudjelujući u aktivnostima koje produbljuju razumijevanje odnosa Hrvatske i njezinog iseljeništva. 

 

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

Sadržaj objave isključiva je odgovornost Humanitarne udruge „fra Mladen Hrkać“ i projektnih partnera.