Pratite nas i na drugim jezicima – ENG, GER, ESP, ITA

Od danas je naša stranica udruge IPU višejezična. Informacije na njoj možete jednim klikom pročitati na odabranom jeziku: engleskom, njemačkom, španjolskom ili talijanskom.
Ovim želimo svima koji nas prate pružiti još veću dostupnost i mogućnost informiranja na jeziku koji  najbolje razumijete.
Nadogradnja je ostvarena zahvaljujući financijskoj podršci Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, u sklopu projekta “Digitalni informativni centar za iseljenike, povratnike i useljenike“.
Ponosni smo što smo pokrenuli ovaj projekt koji ima cilj pružiti korisne informacije i podršku našim iseljenicima, povratnicima i useljenicima. Nadogradnja jezika slijedi na chat koji je u prvom dijelu implementiran na stranici.
Projekt se provodi s ciljem kvalitetnijeg povezivanja iseljeništva s domovinom a krajnji cilj je na jednom mjestu pružiti sveobuhvatne informacije koje će biti od koristi u životu, posebice pri odluci povratka ili useljenja u Republiku Hrvatsku.
Pridružite nam se u našoj udruzi i pratite nas na našoj višejezičnoj web stranici. Istražite što smo pripremili za vas. Slobodno podijelite ovu vijest s vašim prijateljima i obiteljima koje bi mogle imati koristi od našeg informativnog centra.
Tim koji radi na INFO centru zahvaljuje na podršci i povjerenju koje ste nam do sada pružili. Nastavit ćemo raditi na unapređenju naše web stranice.
Otvoreni smo za sve prijedloge koji će našu web stranicu učiniti još boljom i kvalitetnijom. Pišite nam na našu adresu: iseljeniciipovratnici@gmail.com

Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora

U srijedu 5. srpnja predsjednica udruge IPU sudjelovala ja na Zoom – sastanku koji je organizirao Svjetski savez mladih Hrvatske, nositelj projekta “Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora”. Sastanak se održao u sklopu projektnog elementa „Provođenje analiza društvenog utjecaja predloženih intervencija”.
Na sastanku su se analizirale smjernice za demografsku revitalizaciju nastale u sklopu projekta s vanjskim stručnjakom izv. prof. dr. sc. Marinom Strmotom s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Na kraju je voditelj projekta, Ivan Majstorić najavio okrugli stol povodom Svjetskog dana stanovništva koji će se održati 11. srpnja u prostorijama Matice hrvatske.
Foto: SSMH
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. 

DIGITALNI INFORMATIVNI CENTAR ZA ISELJENIKE, POVRATNIKE I USELJENIKE – 1.

U sklopu projekta “Informativni centar za iseljenike, povratnike i useljenike” u razdoblju od 1. siječnja do 28. veljače 2023. godine, voditeljica projekta, Ruža Studer i asistentica Marija Ružić aktivirale su Facebook grupu «Iseljenici, povratnici i useljenici» koja aktualno broji 1’359 članova. Istovremeno je s nadogradnjom web stranice udruge započeo, kroz projekt financiran informatičar. U produžetku članka su fotografije web stranice na kojima su vidljive promjene nakon nadogradnje. Uz to je na web stranici ugrađen chat te nas se sada može kontaktirati i tim putem. Na svaki upit odgovori se u narednih 24 sata. U prvoj fazi projekta – prvih šest mjeseci, uz osobno savjetovanje i komunikaciju putem društvenih mreža radi se na kategoriziranju objava na portalu Moja Domovina, partnera u projektu u rubrici «Korisne informacije».

Prikaz kako otvoriti chat na početnoj stranici IPU

Voditeljica i asistentica, uz navedenu grupu stoje savjetodavno također na raspolaganju u grupi «Hrvati u Švicarskoj». U prva dva mjeseca odgovoreno je na 35 upita članova u navedenim Facebook grupama. Postavljena pitanja su najčešće bila vezana uz poreze, zaposlenje u Švicarskoj te administraciju i prava prilikom preseljenja, iseljenja ili useljenja.

Uz savjetovanje na društvenim mrežama, predsjednica udruge IPU i voditeljica projekta provela je 25 osobnih savjetovanja i odgovorila na tražene upite. Iz tih razgovora proizlazi da mnogi, kad je u pitanju povratak u Hrvatsku imaju pogrešne informacije.

Kako bi se ispitali stvarni problemi iseljenika, povratnika i useljenika, u Facebook grupi “Iseljenici, povratnici i useljenici” postavljeno je sedam različitih tema za diskusiju. Kroz ispitivanje se u prvoj anketi pokazalo da je 90% aktivnih članova u statusu povratnika u Hrvatsku. Najviše interesa za diskutiranje imale su teme iskustva povratnika, izborni zakon i porezna pitanja. Međutim, isto tako osjeća se kod mnogih potencijalnih povratnika nepovjerenje u sustav a to ih sprječava da se definitivno odjave s inozemne adrese.

Voditeljica i asistentica zahvaljuju svim iseljenicima, povratnicima i useljenicima koji proaktivno sudjeluju u stvaranju Informativnog centra. Pozivamo sve koji do sada nisu, da se uključe u Facebook grupu “Iseljenici, povratnici i useljenici” i pridruže udruzi Iseljenici, povratnici i useljenici.

Marija Ružić / Ruža Studer

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Web stranica prije….                                                                                                                                                                   … i poslije nadogradnje.

 

Projekt je financiran sredstvima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.

Projekt Mreža 2050.- Demografija,od izazova do odgovora – Održao se radni sastanak

U petak 24.2.2023. u sklopu projekta Mreža 2050.- Demografija,od izazova do odgovora održao se četvrti (i ujedno posljednji) radni sastanak. U projektnom elementu “Izrada smjernica za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima” usaglašavalo se oko zadnje verzije Nacrta smjernica za razvoj javnih politika te dogovori oko daljnjih projektnih aktivnosti.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj objave isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.

NAJAVA – OKRUGLI STOL – UTJECAJ I ZNAČAJ HRVATSKIH INTELEKTUALACA U ISELJENIŠTVU

Humanitarna udruga „fra Mladen Hrkać“ u partnerstvu s udrugom Hrvatska Uzdanica poziva na okrugli stol koji će se održati 26. siječnja 2023. g. s početkom u 19:00 sati u velikoj dvorani, Kvaternikov trg 9, 10 000 Zagreb

 

Na okruglom stolu na kojem će tema biti utjecaj i značaj hrvatskih intelektualaca u svijetu sudjelovat će: 

  • Vlatko Smiljanić, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu
  • Hrvoje Mandić, Središnji ured za arhivsku građu Sveučilišta u Zagrebu
  • Jure Trutanić, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu
  • Ante Kožul, profesor povijesti

Uz njih, skupu će nazočiti partneri i suradnici na projektu ZA-JEDNO.HR.

Vašem dolasku vesele se Humanitarna udruga „fra Mladen Hrkać“  i udruga Hrvatska Uzdanica.

 

Projekt Informativni centar za iseljenike, povratnike i useljenike

U prvoj fazi projekta rekonstruirat će se postojeća web stranica udruge IPU (www.ipu.com.hr), implementirati online chat za pitanja te će se stranica povezati s rubrikom “Korisne informacije” na portalu Moja Domovina.

Udruga Iseljenika, povratnika i useljenika prijavila se u listopadu prošle godine na raspisan natječaj kod Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. Dodijeljenim sredstvima (70’000,00 kn – 9.290,60 Eura) udruga će početi sa stvaranjem Informativnog centra za iseljenike, povratnike i useljenike. Uz voditeljicu projekta, predsjednicu Ružu Studer, u projektu će kao asistentica raditi Marija Ružić.

Zajedno uz podršku upravnog odbora i članova udruge IPU tijekom godine će se kroz društvene mreže i ostale aktivnosti udruge tematizirati sve ono što je za iseljenike, povratnike i useljenike bitno (iskustva povratnika, porezna, mirovinska, zdravstvena pitanja, izborni zakon itd.)

Pozivamo zainteresirane da nam se pridruže u ovom projektu. Vaše konstruktivne prijedloge možete nam slati putem e-maila: iseljeniciipovratnici@gmail.com.

Projekt je financiran sredstvima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

 

 

PROJEKT ZA-JEDNO.HR – IZRAĐENI SU ZNANSTVENI I STRUČNI RADOVI NA TEMU SUVREMENIH MOTIVACIJSKIH CIKLUSA MIGRIRANJA MLADIH HRVATSKE]

Znanstveno istraživanje na temu „Suvremeni motivacijski ciklusi migriranja mladih Hrvatske u kontekstu općih migracijskih procesa u Hrvatskoj – empirijska analiza“ provedeno je u sklopu projekta ZA-JEDNO.HR – zaJEDNO srce, jedna duša, jedna HRVATSKA sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda. Istraživački tim iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar proveo je ovo istraživanje s ciljem istraživanja društvenih i motivacijskih čimbenika migriranja velikog broja mladih iz Hrvatske u zadnjem desetljeću.

Nakon analize podataka prikupljenih kroz proces ispitivanja javnog mnijenja napisana su tri znanstvena rada i jedan stručni rad, uz suautorsko sudjelovanje u izradi još jednog znanstvenog rada. U stručnom radu „Migracijska motivacija hrvatskih iseljenika u kontekstu povijesnih valova iseljavanja“ razmatra se migracijska motivacija kao jedan od najvažnijih čimbenika migriranja na globalnoj i nacionalnim razinama. U radu se raspravlja o migracijskoj motivaciji te je ponuđena analiza migracijske motivacije kroz povijesne valove migriranja globalnoj razini s primjenom hrvatskog migracijskog konteksta i odraz na suvremene migracijske tokove u
uvjetima nakon državnog osamostaljenja Hrvatske. Znanstveni rad „Metodološki aspekti istraživanja iseljeništva web anketama“ vezan je uz problematiku anketnih istraživanja.

Uža metodološka obilježja, prednosti i nedostatci online anketnih istraživanja u prvom su dijelu rada sagledani iz perspektive ukupne anketne pogreške koja, osim psihometrijske ili pogreške mjerenja, obuhvaća i pogreške autoselekcije, obuhvata i uzorka. U drugom su dijelu prikazane načelne mogućnosti i dosezi istraživanja iseljeništva, posebno vodeći računa o naznačenim poteškoćama koje im sputavaju reprezentativne ambicije.

Znanstveni rad „Suvremene migracijske motivacije mladih Hrvatske – vrijednosni i identitetski aspekti“ je nastao na temelju rezultata provedenih online anketa. Pokazalo se kako najčešće iseljavaju stariji muškarci iz dobne skupine od 18 do 40 godina nižeg obrazovnog statusa te sudionici s izraženijim socijalnim identitetom i izraženijom hedonističkom vrijednosnom orijentacijom. Za razliku od motivacije za migriranjem, namjeru povratka više iskazuju mlađi iseljenici, s manje izraženom hedonističkom vrijednosnom orijentacijom te izraženijim socijalnim identitetom.

Znanstveni rad „Migracijska motivacija mladih Hrvatske kroz prizmu nekih stavova i mišljenja – usporedna analiza“ je nastao na temelju rezultata provedene online ankete s mladim iseljenicima, a cilj ovog istraživanja bio je utvrditi glavne motive iseljavanja i njihovu
zastupljenost kod mladih iseljenika iz Hrvatske kroz prizmu njihovih stavova i mišljenja. Rezultati su pokazali da se motivacija mladih iz Hrvatske prema njihovim iskazima i mišljenjima, sukladno teorijskom okviru, temelji na komplementarnom djelovanju potisnih i
privlačnih čimbenika pri čemu privlačne percipiraju jačim motivacijskim čimbenicima za odluku o migriranju.

Nositelj projekta je Humanitarna udruga „fra Mladen Hrkać“, a u izvedbi projekta sudjeluje niz partnerskih institucija: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Institut za migracije i narodnosti, Hrvatsko katoličko sveučilište, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Udruga iseljenika, povratnika i useljenika, Hrvatska uzdanica – udruga za promicanje domoljublja, Matica hrvatska, Ogranak Matice hrvatske Široki Brijeg, Hrvatsko kulturno društvo Napredak – Vitez i Hrvatsko kulturno društvo Napredak – Zagreb.

Porezni odbitak obveznog zdravstvenog osiguranja za povratnike – umirovljenike

Informacija je kao takva bitna za sve povratnike – umirovljenike koji primaju inozemnu mirovinu a podliježu obeznom zdravstvenom osiguranju u Švicarskoj ili nekoj drugoj zemlji.

Plaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, sukladno Protokolu III uz Sporazum između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Švicarske Konfederacije, s druge strane, o slobodnom kretanju osoba koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. godine, u odnosima između Republike Hrvatske i Švicarske Konfederacije primjenjuju se uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti.

Sukladno navedenom Protokolu III. povratnici – umirovljenici iz Švicarske koji nisu ostvarili pravo na hrvatsku mirovinu plaćaju doprinose za zdravstveno osiguranje u Švicarskoj Konfederaciji. Kako bi koristili punu zdravstvenu zaštitu u RH moraju HZZO-u dostaviti obrazac S1. Alternativno se može zatražiti od HZZO-a ili švicarskog nositelja osiguranja da umjesto fizičke dostave obrasca S1 švicarski nositelj to elektroničkim putem dostavi HZZO-u. Tako umirovljenik koristi u RH punu zdravstvenu zaštitu a HZZO troškove fakturira švicarskom nositelju osiguranja.

Sukladno članku 80.a stavku 2. Zakona o porezu na dohodak koji glasi: “Oporeziv dohodak iz stavka 1. ovoga članka umanjuje se za obvezne doprinose ako oni nisu bili priznati kao izdatak u državi izvora dohotka.” To znači da se taj obvezno uplaćeni doprinos u Švicarskoj može odbiti od iznosa mirovine kako bi se utvrdio oporezivi dohodak. Ne postoji limit na iznos koji se može priznati ako se radi o obveznim doprinosima. Vezano za modalitet prijave tog švicarskog doprinosa, preporuka je prijaviti ga u Obrascu ZPP-DOH do kraja veljače za prethodnu godinu. Ako se izdatak ne prijavi u tom roku, smatra se da se pravo na odbitak izgubilo i da se ne može retroaktivno prijavljivati.

Zahvaljujemo na dostavljenim informacijama Poreznoj upravi Zagreb.

Vaša pitanja možete nam slati putem e-pošte: iseljeniciipovratnici@gmail.com

6. GODIŠNJA SKUPŠTINA UDRUGE «IPU»

Šesta redovna Godišnja skupštine udruge održala se 12. 12. 2022. u restoranu Purger i počela je u 18:00 sati.

Skupšini su nazočili: Ruža Studer Babić, Ivica Žuljević, Josip Jakšić, Mara Hrgetić, Kata Behtan, Ivan Behtan, Šime Validžić, Zlatko Jambrešić, a putem ZOOM-a: Tajana Maraković, Duška Rosenberg, Tina Stojanović i Marinka Perić. Predsjednica IPU gđa Ruža Studer Babić otvara Skupštinu udruge želeći svima dobrodošlicu. Utvrđuje se kako imamo kvorum i sve preduvjete za početak rada. Predsjednica predlaže i čita dnevni red s kojim su svi već upoznati jer su ga dobili ranije uz pozivnicu za Skupštinu.

Nakon usvojenih svih točaka dnevnog reda, bira se zapisničar i brojač glasova, a predložen je i prihvaćen g. Ivica Žuljević.

Predsjednica čita Izviješće o radu i aktivnostima udruge tijekom 2022. godine. Tajnica, gđa Tina Stojanović, obavještava nas kako su u udruzi 104 aktivna člana. Financijsko izviješće i bruto bilancu podnosi knjigovotkinja gđa Tajana Maraković i naglašava kako bi se malo više trebalo potruditi oko redovitih uplata članarina. Sva izviješća su jednoglasno usvojena.

U planu rada za 2023. godinu, predsjednica je iznijela četiri važne stavke:

  • Održavati redovita druženja članova udruge svakog 2. ponedjeljka u mjesecu u restoranu Purger,
  • Potaknuti suradnju sa drugim sličnim udrugama
  • Izleti članova udruge
  • Poraditi na izradi web-stranice što zahtijeva i pomoć u radu

Članovi su dali neke svoje prijedloge koji bi mogli pomoći u razvoju udruge:

  • Ivan Behtan: poziva UO udruge na održavanje jednog sastanka kod njega i supruge u Svetoj Heleni, što je s odobravanjem odmah i prihvaćeno.
  • Zlatko Jambrešić: podržava prijedlog koji je poslao g. Mayer da se ponovno aktivira stara Facebook grupu članova te članovima grupe ponuditi pozivnicu za aktivacijom novog (starog) članstva.
  • Mara Hrgetić: predlaže prijeći na društvene mreže (Instagram, Facebook) jer smatra kako je to jednostavnije. Predsjednica smatra kako to nije dobro, pa objašnjava prednosti web-stranice, imajući na umu da nisu svi na društvenim mrežama.
  • Na pitanje predsjednice, tko bi pomogao u ažuriranju Facebook stranice, javio se Šime Validžić
  • Mara Hrgetić spominje kako bi bilo dobro uvesti obiteljsko članstvo. Svaki član bi plaćao određenu članarinu, ali bi kod glasovanja u Skupštini imali samo jedan glas.
  • Predsjednica smatra kako treba definirati iznos članarina u Eurima zbog skorog prelaska na Euro. Nakon izjašnjavanja svih nazočnih, UO je odmah usvojio prijedlog iznosa članarina od 35 Eura ili 40 CHF, što će i evidentirati na svojoj prvoj idućoj sjednici.
  • Marinka Perić smatra kako su potrebne izmjene Statuta zbog prikazivanja članarine u Eurima. Njen stav je kako je za udrugu važnije imati veći broj članova, nego li inzistirati na uplatama članarina.
  • Tajana se ponovno javila i kaže kako je ipak cilj naplatiti članarine svim članovima.

Uručene su zahvalnice za 5 godišnje članstvo nazočnima Zlatku Jambrešiću, ujedno i prvom predsjedniku udruge koji je obećao ponovno se aktivirati u radu, zatim gospođi Kati Behtan i Šimi Validžiću. Ostalima će zahvalnice biti poslane putem pošte.

Razno:

  • O izletu u svibnju odlučit će UO
  • Želimo tijekom 2023. godine održati barem 4 okrugla stola, pa je predsjednica zamolila neka se prijedlozi dostave putem maila. Ali smo ponovili i jedan od ona dva prijedloga gospodina Mayera iz dnevnog reda – Izborni zakon i način glasovanja dijaspore. G. Zlatko nadopunjuje da se svakako na jednom okruglom stolu razgovara o porezima, a g. Šime predlaže i temu – kako motivirati ljude na povratak u Hrvatsku.

Skupština je u dobrom ozračju završila u 19:15 sati

DOBROVOLJNA PRIJAVA INOZEMNIH PRIMITAKA I POREZNA REZIDENTNOST – NAJČEŠĆE POSTAVLJENA PITANJA

Najčešće zaprimljena pitanja vezana su za dobrovoljno prijavljivanje inozemnih primitaka u skladu s važećim propisima o poreznim postupcima, porezu na dohodak, doprinosima i međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

1. Primam malu mirovinu (npr. 200,00 kn) iz Srbije. Moram li to prijaviti i ako da, zašto kada je onako neoporezivo do 4.000,00 kn?

Da, potrebno je ostvarenu inozemnu mirovinu prijaviti neovisno o kojem se iznosu radi i neovisno što je zbog svoje male visine vjerojatno neoporeziva.

Naime, svaka fizička osoba, rezident RH, koja ostvaruje primitke izravno iz ili u inozemstvo, dužna je u propisanom roku iste prijaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Inozemni primitak je obvezno prijaviti u RH i kada je u inozemstvu porez već plaćen te neovisno o tome hoće li u RH postojati obveza plaćanja poreza. Pri utvrđivanju oporezivosti ostvarenog inozemnog primitka odredbe međunarodnih ugovora koji su na snazi ​​imaju prednost pred odredbama tuzemnih propisa.

Iznimno mirovinu iz Kanade, Kine, Luksemburga, Makedonije, Maroka, Mauricijusa, Njemačke, Omana, Poljske San Marina nije potrebno prijavljivati.

2. Koji je najmanji iznos primitaka potrebno prijaviti?

Potrebno je prijaviti sve ostvarene inozemne primitke neovisno o iznosu, kao i činjenici da je primitak otpora ili ne u RH te je li na isti u inozemstvu porez već plaćen.

Budući da Porezna uprava raspolaže podacima o mirovinama iz Kanade, Kine, Luksemburga, Makedonije, Maroka, Mauricijusa, Njemačke, Omana, Poljske i San Marine, koje se sukladno ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s tim državama ne mogu oporezivati ​​u RH, primateljima samo tih mirovina će se iste evidentirati kao neoporeziva mirovina, stoga ih ne treba dodatno prijavljivati.

3. Radila sam u UN-u prije 20-ak godina, što sad moram?

Ako se radi o primitku (plaći) koji je ostvaren prije 20 godina te u razdoblju od 1. siječnja 2016. do danas nema primitaka po toj osnovi, radi se o inozemnim primicima za koje je nastupila zastara za prijavljivanje i utvrđivanje porezne obveze. Po takvim primicima Porezna uprava nema zakonsku mogućnost pokretanja postupka. Kada bi porezni obveznik dobrovoljno platio zastarjele obveze, Porezna uprava bi trebala poreznom obvezniku vratiti plaćeni porez i kamate od dana podnošenja zahtjeva. Stoga je potrebno prijaviti primitak ostvaren u okviru početnih rokova (npr. u dobrovoljnoj prijavi u 2022. godini moguća je prijava primitaka ostvarenih najranije iz 2016. godine).

Ne, ako je riječ o mirovini stečenoj temeljem radnog odnosa u UN-u koja se na temelju prijašnjeg rada sada isplaćuje kao inozemni primitak, istu je potrebno prijaviti u Dobrovoljnoj prijavi ino primitaka za razdoblje za koje nije nastupila zastara prava na utvrđivanje (npr. u 2022. godini najranije iz 2016. godine). 

4. Živim u Umagu, a plaću primam iz Hrvatske i Slovenije. Imam li obvezu prijave inozemnih primitaka?

Ostvarenu plaću iz Slovenije potrebno je prijaviti neovisno o kojem se iznosu radi i neovisno je li u Sloveniji plaćen porez na dohodak.

Naime, svaka fizička osoba, rezident RH, koja ostvaruje primitke izravno iz ili u inozemstvo, dužna je u propisanom roku iste prijaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Sukladno odredbama međunarodnog ugovora sa Slovenijom pravo oporezivanja primitaka od nesamostalnog rada ima i Slovenija kao zemlja izvora dohotka i RH kao zemlja rezidentnosti poreznog obveznika. Stoga će se pri utvrđivanju poreznih obveza, sav porez plaćen u Sloveniji po toj osnovi, priznati i uračunati u ukupnu poreznu obvezu u RH.

5. Radim u drugim državama (Belgiji, Austriji, Americi) gdje plaćam sve poreze. Imam li kakve obveze prijave u RH?

U ovom slučaju, kako bi se odgovorilo na pitanje, potrebno je prethodno utvrditi je li osoba koja ostvaruje primitke hrvatski rezident ili ne. Ako je osoba hrvatski rezident postoji obveza prijave ostvarenih primitaka u RH, bez obzira hoće li u konačnici doći do oporezivanja ili ne.
Sveobuhvatne informacije koje se odnose na postupak utvrđivanja porezne rezidentnosti ​ ​dostupne  su na našim web stranicama, u dijelu europskih i vanjskih poslova /  Utvrđivanje rezidentnosti u porezne svrhe. 

6. Odjavio sam se privremeno na Policiji i na Zdravstvenom, mislio sam da se automatski odjavljujem i iz Porezne. Što trebam?

Obveza prijave inozemnih primitaka u RH postoji ako je osoba koja ostvaruje primitke hrvatski rezident. Činjenica da se osoba odjavila prebivalištem u Evidenciji prebivališta koju vodi nadležno ministarstvo kao i činjenica da se osoba odjavila iz sustava zdravstvenog osiguranja RH, govori u prilog tome da bi se moglo pretpostaviti da se radi o osobi koja se ne smatra hrvatskim rezidentom.

Međutim, kako je za plaćanje poreza presudna činjenica središta životnih interesa te osobe i njegove uže obitelji u konkretnom slučaju potrebno je javiti se u Poreznu upravu i popuniti Obrazac TI ​kako bi se utvrdila rezidentnost poreznog obveznika. Napominjemo da osoba koja smatra da nije hrvatski rezident, već rezident neke druge države može donijeti potvrdu te države o rezidentnosti iz koje mora biti vidljivo od kada ga ta država smatra svojim rezidentom.

7. Koji su kriteriji za određivanje rezidentnosti?

Način utvrđivanja rezidentnosti propisan je međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili Općim poreznim zakonom. Na temelju tih odredbi propisani su Obrazac TI i Obrazac TU u kojima se kroz postavljena pitanja utvrđuje rezidentnost. Obrazac TI i Obrazac TU​ dostupni su, zajedno s detaljnim uputama za popunjavanje, u dijelu Obrasci / Propisani obrasci za preuzimanje u PDFu​ / Utvrđivanje rezidentnosti u porezne svrhe​ .

8. Odjavio sam prebivalište iz Hrvatske, radim veći dio godine u Njemačkoj, dođem blagdanima i par vikenda u Hrvatsku. Plaćam sve u Njemačkoj. U Hrvatskoj su mi supruga i djeca u našem zajedničkom stanu. Čiji sam ja sad rezident?

Temeljem navodi iz upita može se zaključiti da je središte životnih interesa i nadalje u RH te da je osoba hrvatski porezni rezident. U konkretnom slučaju potrebno je javiti se u nadležnu ispostavu Porezne uprave koja će na temelju zahtjeva i popunjenog ​​​​Obrasca TI utvrditi poreznu rezidentnost.

9. Do kojeg datuma se može dobrovoljno prijaviti, na stranicama piše prije zaprimanja službenog poziva, što to znači?

Dok se ne primi službeni poziv Porezne uprave da se pokrene postupak oporezivanja primitaka iz inozemstva po službenoj dužnosti, može se podnijeti „Dobrovoljna prijava ino primitaka“. Stoga se građani pozivaju da što prije izvrše prijavu inozemnih primitaka u zadnju ispostavu Porezne uprave.

10. Koji iznos preračunavam u kune, onaj koji mi je sjeo na račun?

Potrebno je prijaviti bruto iznos odnosno iznos iz kojeg inozemni isplatitelj obračunava i uplaćuje doprinose i porez na dohodak. Dakle, iznos u koji je uključen porez plaćen u inozemstvu te doprinosi plaćeni u inozemstvu. Napominjemo, da je pretpostavka da je na račun uplaćen iznos umanjen za navedena davanja. Primitke pa tako i iznos za preračunavanje najbolje je utvrditi iz dokumenata temeljem kojih je izvršena isplata (rješenje o mirovini, ugovor o radu, ugovor o djelu i sl.) ukoliko porezni obveznik s istim raspolaže.

11. Kako da dođem do potvrde, već godinama ne živim u inozemstvu i nemam nikakvog kontakta s isplatiteljem?

Radi olakšavanja prijave inozemnih primitaka Porezna uprava je pozvala građane da se jave te prijave činjenica kojima raspolažu. Porezna uprava će tim poreznim obveznicima pomoći na način da im prikaže podatke kojima raspolaže ako iste porezne prijave potvrde te prikažu u Dobrovoljnoj smatrat će se da je porezni obveznik dobrovoljno izvršio prijavu inozemnih primitaka. U tom slučaju od poreznog obveznika neće se tražiti dostava dokumentacije i/ili potvrda iz inozemstva.

Međutim, ukoliko Porezna uprava ne raspolaže podacima o uplaćenom porezu u inozemstvu, a porezni obveznik sam ne dostavi potvrdu inozemnog poreznog tijela o uplaćenom porezu, isti mu se ne može uračunati u poreznu obvezu.

12. Što je s mirovinama iz zemalja bivše Jugoslavije?

Ostvarenu inozemnu mirovinu potrebno je prijaviti bez obzira koja je zemlja izvora te mirovine.
Naime, svaka fizička osoba, rezident RH, koja ostvaruje primitke izravno iz ili u inozemstvo, dužna je u propisanom roku iste prijaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Inozemni primitak je obvezno prijaviti u RH i kada je u inozemstvu porez već plaćen te neovisno o tome hoće li u RH postojati obveza plaćanja poreza. Pri utvrđivanju oporezivosti ostvarenog inozemnog primitka odredbe međunarodnih ugovora koji su na snazi ​​imaju prednost pred odredbama tuzemnih propisa.

Iznimno mirovinu iz Kanade, Kine, Luksemburga, Makedonije, Maroka, Mauricijusa, Njemačke, Omana, Poljske i San Marine nije potrebno prijavljivati. S obzirom da se radi o državama s kojima je na snazi ​​Ugovor prema kojem se ovi primici izuzimaju od oporezivanja u RH, Porezna uprava će na temelju podataka koje je razmijenila s tim državama upisati podatke o ostvarenim dohocima. Takvi podaci ne podliježu primjeni poreznog sustava u RH.

13. Koji dokument tražite kod procjene čiji ste rezident?

Način utvrđivanja rezidentnosti propisan je međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili Općim poreznim zakonom. Na temelju tih odredbi propisani su Obrazac TI​ i Obrazac TU ​ u kojima se kroz postavljena pitanja utvrđuje rezidentnost, a koji su zajedno s detaljnim uputama za popunjavanje dostupni u dijelu Obrasci / Propisani obrasci za preuzimanje u PDFu​ / Utvrđivanje rezidentnosti u porezne svrhe ​.

Osoba koja smatra da je rezident druge države, u Poreznu upravu dostavlja potvrdu o rezidentnosti iz te druge države. Iz potvrde je bitno vidjeti od kojeg datuma ta druga država smatra osobu svojim rezidentom.

14. Hrvatski sam državljanin, trajno sam nastanjen u Austriji, u RH imam kuću u kojoj žive moji roditelji. U RH dođem u posjet roditeljima i boravim 30-ak dana u godini. Što ja sad moram?

Temeljem navodi iz upita moglo bi se zaključiti kako osoba nije rezident RH. Međutim, ukoliko je osoba iz bilo kojeg razloga u prethodnim godinama bila hrvatski rezident (ili hrvatski porezni obveznik), a nije regulirala svoj status u trenutku trajnog nastanjenja u Austriji, potrebno je da se javi u nadležnu ispostavu Porezne uprave te da popunjavanjem Obrasca​ TI izvrši ispis iz hrvatske rezidentnosti.

Dodatno napominjemo da ukoliko osoba smatra da je sada rezident druge države konkretno Austrije, smatramo potrebnim dostaviti ispostavi Porezne uprave (prema prije važećem prebivalištu) potvrdu o rezidentnosti iz Austrije. Iz potvrde je bitno vidjeti od kojeg datuma ga Austrija smatra svojim rezidentom.

15. Strani sam državljanin, u inozemstvu imam firmu (programer sam); u Hrvatskoj imam stalni boravak, nemam nekretninu (namjeravam ju kupiti); nisam se prijavio u Poreznu upravu, čiji sam ja porezni rezident?

Državljanstvo samo po sebi nema utjecaja na utvrđivanje rezidentnosti, već se za potrebe rezidentnosti uzimaju druge činjenice osobito središte životnih interesa. Stoga u ovom slučaju preporuka je Porezne uprave da se u ispostavi stalnog boravka donese potvrda o rezidentnosti iz te druge države. Iz potvrde je bitno vidjeti od kojeg datuma ta druga država smatra osobu svojim rezidentom.

16. Studirala sam i živjela na Novom Zelandu ali se zbog pandemije ne mogu fizički vratiti tamo iako smo mi i privatni posao i klijenti tamo. Jesam li ja dužna prijaviti inozemni dohodak iako se u Hrvatskoj nisam školovala niti radila?

Temeljem naloga iz upita nije moguće zaključiti čija je osoba porezni rezident. Potrebno je provesti postupak utvrđivanja rezidentnosti na nadležnoj ispostavi poreznog obveznika te sukladno tome utvrditi kojoj državi pripada pravo oporezivanja poreznog obveznika.

Napominjemo da je privremena zabrana i ograničenje prelaska granica uslijed pandemije uzrokovane covidom – 19 vrijedilo samo nekoliko mjeseci tijekom 2020. godine te da se to razdoblje neće uzimati u obzir prilikom utvrđivanja statusa porezne rezidentnosti. Ukidanjem privremene zabrane i ograničenja prelaska granica uslijed pandemije uzrokovane covid – 19 Porezna uprava će vrijeme provedeno u RH nakon tog datuma uzeti u obzir za utvrđivanje statusa porezne rezidentnosti.

17. Što s onima koji su se školovali „vani” i primali stipendiju, trebaju li se to prijaviti?

Ako je primatelj stipendije za vrijeme studiranja u inozemstvu i dalje rezident RH dužan je prijaviti sve primitke iz inozemstva pa tako i ostvarenu stipendiju. 
Neoporezivi iznosi stipendiju kao i porezni tretman oporezivih primitaka po toj osnovi propisan je člankom 6. Pravilnika o porezu na dohodak​ .

18. Moji roditelji primaju mirovinu iz Austrije, koje dokumente treba priložiti, od koje godine i do kada?

Ostvarenu inozemnu mirovinu iz Austrije potrebno je prijaviti kao ostvareni inozemni primitak.

Uz dobrovoljnu prijavu potrebno je priložiti vjerodostojne isprave kojima se u konkretnom slučaju smatra rješenjem ili potvrdom o mirovini. Iznimno ukoliko se ne raspolaže s navedenom dokumentacijom moguće je priložiti i bankovni izvod računa na koji je izvršena uplata mirovine i dr.

Primitak je potrebno prijaviti u okviru početnih rokova (npr. u dobrovoljnoj prijavi u 2022. godini moguća je prijava primitaka ostvarenih najranije iz 2016. godine).

19. Osobe koje rade za UN putem honorarnih ugovora, u RH primaju plaću od drugog poslodavca. Koji dio moraju prijavljivati, te koji dio je čl. 10 Zakona izuzet iz prijave, te je li uopće?

Ukoliko je osoba službenik (zaposlenik) UN ili UN specijalizirane agencije ostvareni primici oslobođeni su od oporezivanja.

Međutim, ako osoba nema status službenika, ostvareni primici bit će predmet oporezivanja. Iznimno, ostvareni primitak koji osoba ostvaruje od UN ili UN specijaliziranih agencija može biti izuzet od oporezivanja samo ako te osobe (koje nisu službenici UN ili UN specijaliziranih agencija nego stručnjaci na zadatku za UN ili UN specijalizirane agencije) rade za UN ili UN specijalizirane agencije. na teritoriju Republike Hrvatske.

Sve navedene primitke (oporezive i neoporezive) potrebno je prijaviti.

20. Veliki broj mladih ljudi na pograničnim područjima koji rade u drugoj državi (Slovenija, Mađarska) dnevni su migranti, prebivalište je u RH, ne posjeduju nekretnine. Što trebaju učiniti?

Za fizičke osobe koje žive u pograničnom području pretpostavka je da su rezidenti RH te da ostvaruju primitke npr. plaća izravno iz inozemstva (npr. Slovenija, Mađarska). U tim slučajevima dužni su iste prijaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu neovisno je li u inozemstvu plaćen porez na te primitke ili su isti izuzeti od oporezivanja u RH. 

21. Treba li prijaviti dječji doplatak konačnom korisniku iz Njemačke ili Austrije?

Dječji doplatak je primitak koji se prema HR propisima ne smatra dohotkom, ali ga je potrebno prijaviti. Budući da se analogijom na istovrsni dohodak iz inozemstva primjenjuju isti porezni propisi kao i za tuzemni dohodak, dječji doplatak iz Njemačke ili Austrije potrebno je prijaviti kao neoporezivi primitak.

22. Koji tretman imaju invalidnine i naknade iz inozemstva?

Za primitke iz inozemstva, bez obzira radi li se o primicima od nesamostalnog rada (invalidska mirovina) ili o primicima koji se ne smatraju dohotkom (invalidnina ili odšteta), porezni obveznik je dužan nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu radi upisa u registar poreznih obveznika – Obrazac RPO i vjerodostojne isprave o ostvarenom dohotku, odnosno primitku. Na temelju vjerodostojnih isprava nedvojbeno će se utvrditi radi li se o primitku od nesamostalnog rada koji je oporeziv (invalidska mirovina) ili o primitku koji se ne smatra dohotkom (invalidnina) te će se ovisno o tome provoditi po potrebi daljnji porezni postupci.

23. Stažisti u bolnicama i veliki broj tehničkih stručnjaka (strojarski, tehnički, kemijski fakulteti), koji su otišli na usavršavanje ili ih je poslodavac ustupio na usavršavanje, što treba odraditi za takvu prijavu?

Ovim osobama prvo je potrebno utvrditi jesu li i nadalje hrvatski rezidenti te sukladno tome utvrditi kojoj državi pripada pravo oporezivanja poreznog obveznika. U tu svrhu sve osobe koje smatraju da više nisu hrvatski rezidenti trebaju u nadležnoj ispostavi Porezne uprave ispuniti Obrazac TI​ te zatražiti ispis iz hrvatske rezidentnosti.

Međutim, ističemo da se najčešće kod usavršavanja radi o kraćem boravku pri čemu je moguće da osobe žele zadržati ili zadržati hrvatsku poreznu rezidentnost. Ukoliko se utvrdi zadržavanje hrvatske rezidentnosti potrebno je sve primitke ostvarene u inozemstvu u prethodnim poreznim razdobljima prijaviti u okviru zastarnih rokova putem Dobrovoljne prijave inozemnih primitaka.

24. Mogu li u prijaviti samo navesti da sam imao inozemni primitak, a vi mi utvrdite obavezu ukoliko sam dužan platiti?

Ako se prilikom podnošenja „Dobrovoljne prijave ino primitka“ samo navede „inozemni primitak“ bez navođenja daljnjih podataka, poreznog obveznika će se pozvati da nadopuni obrazac, odnosno podnese novi. Dakle, u nadopuni ili novom obrascu porezni obveznik minimalno mora prijaviti državu izvora primitka i iznose isplaćene na račune. Uvidom u raspoložive podatke Porezna uprava će se poreznog obveznika upoznati s podacima koji su na stanju poreznog tijela, te ih porezni obveznik može uključiti u dobrovoljnu prijavu. Ako porezni obveznik ne pristane na prijavu navedenih podataka, u odnosu na te primitke iz inozemstva pokrenut će se postupak oporezivanja primitaka iz inozemstva po službenoj dužnosti, gdje će se oporezivati ​​prema podacima koji su zaprimljeni od druge države.

25. Mogu li od naše Porezne uprave tražiti podatke koliko sam imao ostvarenog dohotka u drugoj državi, te koliko je uplaćeni porez koji se tu može uvrstiti u prijavu?

Porezni obveznik može dobiti taj podatak ako podnese „Dobrovoljnu prijavu ino primitka“. U tom slučaju će se usporediti podaci s kojima raspolaže Porezna uprava, te će se za druge primitke pitati porezni obveznik želi li da mu se uključi u postupak dobrovoljne prijave. Ukoliko ne želi, isti će se oporezivati ​​u postupku po službenoj dužnosti, sa zaračunavanjem kamata od dana kada je porez trebao biti plaćen.

26. Kakva je to razmjena podataka sa drugim državama gdje Porezna uprava na temelju razmjene podataka priznaje ostvareni dohodak, dok u uputi dalje govori, da će obračunati dohodak ostvaren u drugoj zemlji, a uplaćeni porez neće ukoliko se ne donese potvrda. O čemu se tu radi?

Ako Porezna uprava u službenim evidencijama raspolaže podacima o visini plaćenog poreza u zemlji izvora dohotka koje je zaprimila temeljem razmjene podataka s poreznim tijelima drugih država, porezni obveznik ne mora dostaviti potvrdu o plaćenom porezu. Međutim, ukoliko Porezna uprava ne raspolaže podacima o uplaćenom porezu u inozemstvu, a porezni obveznik sam ne dostavi potvrdu inozemnog poreznog tijela o uplaćenom porezu, isti mu se ne može uračunati.

27. Zašto se odmah ne šalju službeni pozivi ili pozivi kroz sustav e-građani.

Pozivi poreznom obvezniku će se upućivati ​​tijekom postupka po službenoj dužnosti. U fazi postupka po dobrovoljnoj prijavi Porezna uprava također komunicira s poreznim obveznikom i dostavljat će mu informacije o nužnim dopunama dokumentacije i potvrda. Prilikom podnošenja obrasca „Dobrovoljna prijava ino primitka“ preko sustava ePorezni porezni obveznik dostavlja svoju e-mail adresu preko koje će se vršiti komunikacija s poreznim obveznikom.

Cilj ovog poziva građanima je njihovo dobrovoljno sudjelovanje u postupku zbog korištenja pogodnosti tj. oslobađanja od kamata i prekršaja na nepravodobno plaćanje poreza i doprinosa.

28. Mogu li prijaviti primanja starija od 2016 godine? Naime, ostvario sam primanja prije 10 godina, a nisam znao da se ista moram prijaviti.

Porezna uprava ne očekuje od poreznih obveznika da prijave starije primitke od onih koje sama ne bi mogla platiti, što znači da se u postupku dobrovoljne prijave u 2022. godini prijavljuju primici iz inozemstva ostvareni od 2016. godine nadalje.

29. Možemo li dobrovoljnu prijavu poslati mailom ili putem vašeg kanala Pišite nam?

„Dobrovoljna prijava ino primitaka“ može se podnijeti putem ePorezne, gdje su navedene i upute o nužnim koracima ili slanjem obrasca „Dobrovoljna prijava ino primitaka“ putem pošte ili dolaskom u Poreznu upravu.

30. Sportaš koji živi i igra u klubu u Njemačkoj, ima ugovor sa klubom na nekoliko godina i klub podržava sve obveze, au Hrvatskoj ne ostvaruje nikakve prihode, mora li podnositi poreznu prijavu u Hrvatskoj?

Ako je taj sportaš hrvatski rezident onda je dužan prijaviti primitke ostvarene iz inozemstva, bez obzira podliježu li ili ne podliježu oporezivanju u RH.

Porezna rezidentnost se utvrđuje u poreznom postupku, popunjavanjem obrasca Obrazac TI ​ uz  koji prilažete potvrdu o rezidentnosti iz Njemačke.

31. Primam plaću u Njemačkoj u kojoj se ista i oporezuje. U Njemačkoj sam od domovinskog rata 1999. Imam li obvezu prijave?

Temeljem navodi iz upita ne može se zaključiti je li osoba rezident RH ili ne. Stoga je potrebno provesti postupak utvrđivanja rezidentnosti tj. utvrditi je li osoba koja ostvaruje primitke hrvatski rezident ili ne. Ako je osoba hrvatski rezident postoji obveza prijave ostvarenih primitaka u RH, bez obzira hoće li u konačnici doći do oporezivanja ili ne.

Iz navedenog bi se dalo zaključiti da bi porezni obveznik bio porezni rezident Njemačke, a ne RH, nije potrebno utvrditi sve relevantne činjenice u konkretnom slučaju, pogotovo s obzirom na obitelj poreznog obveznika.

Sveobuhvatne informacije koje se odnose na postupak utvrđivanja porezne rezidentnosti nalaze se u dijelu Europskih i vanjskih poslova / Utvrđivanje rezidentnosti u porezne svrhe.

32. Cijela obitelj ne živi u Hrvatskoj već u Njemačkoj gdje se uredno plaća porez, privremeno smo odjavljeni na 5 godina. Moramo li predavati prijavu porezna?

Temeljem navodi iz upita može se zaključiti da osoba nije rezident RH. Međutim, potrebno je prethodno provesti postupak utvrđivanja rezidentnosti tj. utvrditi je li osoba koja ostvaruje primitke hrvatski rezident ili ne odnosno uputiti osobu da ukoliko već to nije napravila da popuni Obrazac TI​ radi ispisa iz hrvatske rezidentnosti. Ponovno podsjećamo da osoba može podnijeti i potvrdu iz njemačke da je njihov rezident iz kojeg mora biti jasno vidljiv od kada ga Njemačka smatra svojim rezidentom.

Ako je osoba hrvatski rezident postoji obveza prijave ostvarenih primitaka u RH, bez obzira hoće li u konačnici doći do oporezivanja ili ne.

Sveobuhvatne informacije koje se odnose na postupak utvrđivanja porezne rezidentnosti dostupne su na našim web stranicama, u  dijelu Europskih i vanjskih poslova /  Utvrđivanje rezidentnosti u porezne svrhe. 

​Porezna uprava