Predavanje na temu oporezivanja mirovina u Republici Hrvatskoj

U Nussbaumenu je 7. rujna 2019. gđa Meri Maričić, ovlašteni porezni savjetnik iz Zagreba održala predavanje na temu oporezivanja mirovina u Republici Hrvatskoj.

Što se do sada, vezano uz oporezivanje inozemnih mirovina objavilo?

O oporezivanju inozemnih mirovina u Hrvatskoj pisali smo na portalu Moja Domovina u više navrata. Preporučujemo onima koje tema zanima da pročitaju sve članke koji se nalaze u niže navedenim, plavom bojom označenim poveznicama.

Nakon što je u ožujku 2012. g. počelo oporezivanje inozemnih mirovina, poreznim stopama koje su išle i preko 40%, zaustavljen je povratak umirovljenika u Republiku Hrvatsku. Više udruga aktiviralo se u to vrijeme, tražeći sluha kod vladajućih, ukazujući na dugoročne, negativne posljedice koje će visoko oporezivanje inozemnih mirovina izazavati. Vlada RH pokazala je da ima sluha za problematiku tek 2016. godine i u prvoj poreznoj reformi obuhvatila inozemne mirovine. Od 1. siječnja 2017. g. inozemne mirovine se oporezuju po aktualnim stopama od 24% i 36% ali umanjenim za 50 posto. Što znači da porezne stope iznose 12% i 18%. Više možete pročitati na poveznici:  Porezna reforma 1. 1. 2017.

Druga porezna reforma koja je na snagu stupila 1. siječnja 2019. g. obuhvatila je inozemne mirovine po pitanju porezne osnovice. Do tada se stopa od 24 posto primjenjivala na poreznu osnovicu do 17.500 kuna mjesečno (210 tisuća kuna godišnje), od 1. 1. 2019. taj prag je podignut na 30.000 kuna mjesečno. Porezna reforma 1. 1. 2019.

Budući da informacije nisu dopirale do povratnika i potencijalnih povratnika, novoosnovana udruga IPU – “Iseljenici, povratnici i useljenici” redovito je primala pozive i mailove zabrinutih umirovljenika. U više navrata, članica IPU udruge i predstavnica Hrvata iz Švicarske u Savjetu Vlade, Ruža Studer Babić održala je sastanke s predstavnicima Porezne uprave u Zagrebu. Putem portala Moja Domovina i socijalnih medija podijelile su se korisne informacije koje su portalu dostavili iz Porezne uprave:

Oporezivanje prijevremenih mirovina – dokument (29. 12. 2017.)

Informacije za potencijalne povratnike – 2. dio    (31. 1. 2018.)

Oporezivanje inozemnih mirovina (21.11.2018.)

Oporezivanje II. mirovinskog stupa za povratnike – Primjeri koliko poreza se plaća na različite iznose (20. 3. 2019.)

Predavanje u Nussbaumenu

Informacija nikad dosta. Tako se u organizaciji gđe Valentine Matolić iz Caritasove socijalne službe na hrvatskom jeziku kantona Aargau i Hrvatske katoličke misije Aargau u Nussbaumenu 7. rujna 2019. g. održalo predavanje za potencijalne povratnike s poreznom savjetnicom gđom Meri Maričić.

Uvodno je gđa Maričić pojasnila odredbe Ugovora između Republike Hrvatske i Švicarske Konfederacije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja poreza na dohodak i na imovinu te naglasila važnost određivanja rezidentnosti u porezne svrhe.

Postupak utvrđivanja rezidentnosti u porezne svrhe propisan je odredbama članka 4. hrvatskog modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, odredbama članka 43. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj 115/16) te odredbama članaka 36. i 37. Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj 30/17).

Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja su međunarodni bilateralni ugovori koji čine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po svojoj su snazi iznad domaćih zakona. U ovome Ugovoru izraz ‘rezident države ugovornice’ označava svaku osobu, koja prema zakonima te države, u njoj podliježe oporezivanju na temelju svoga prebivališta, boravišta, mjesta uprave ili nekoga drugog obilježja sličnoga značenja. Ako je fizička osoba rezident obiju država ugovornica, onda se njezin status određuje na ovaj način:

a) smatra se rezidentom one države u kojoj ima prebivalište, a ako ima prebivalište u objema državama, smatrat će se da je rezident one države s kojom ima uže osobne i gospodarske odnose (središte životnih interesa);

b) ako se ne može odrediti u kojoj državi ima središte životnih interesa ili ako ni u jednoj državi nema stalno mjesto stanovanja, smatrat će se da je rezident države u kojoj ima uobičajeno boravište;

c) ako osoba ima uobičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u jednoj od njih, smatrat će se da je rezident države čiji je državljanin;

d) ako je osoba državljanin obiju država ili nije državljanin ni jedne od njih, nadležna tijela država ugovornica riješit će pitanje dogovorno.

Teritorijalna povezanost poreznog obveznika unutar, odnosno s Republikom Hrvatskom, ako je riječ o primanjima s izvorom u inozemstvu, temelji se na određenju pojmova prebivališta i boravišta poreznog obveznika u i izvan Republike Hrvatske.

Tako je člankom 43. Općeg poreznog zakona propisano da:

(1) se smatra da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183. dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine.

(2) Ako porezni obveznik u Republici Hrvatskoj ima u vlasništvu ili posjedu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava ili prema mjestu iz kojeg pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti.

(3) Ako porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu, smatra se da ima prebivalište u tuzemstvu.

(4) Uobičajeno boravište u smislu ovoga Zakona ima porezni obveznik u onome mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tome mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno.

Uobičajenim boravištem u smislu ovoga Zakona smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine.

Nadalje, kako bi se jednoobrazno i točno utvrdila povezanost poreznog obveznika s državom ugovornicom koja će u konačnici imati pravo oporezivanja poreznog obveznika, postoje i upitnici TI i TU. Ti se upitnici popunjavaju u postupku utvrđivanja rezidentnosti poreznog obveznika na način da se Upitnik TU ispunjava prilikom ulaska poreznog obveznika u Republiku Hrvatsku, dok se Upitnik TI popunjava kod izlaska poreznog obveznika iz Republike Hrvatske.

Prilikom povratka u Republike Hrvatsku, potrebno je podnijeti prijavu u registar poreznih obveznika – RPO, u roku 8 dana od dana uplate mirovine na račun u Republici Hrvatskoj. Potrebno je također priložiti potvrdu o odjavi prebivališta iz Švicarske (Abmeldebestätigung), vjerodostojne isprave o ostvarenoj mirovini (rješenje ili potvrda o mirovini, ili bankovni izvod), te drugu dokumentaciju ukoliko postoji i ukoliko Porezna uprava to zatraži.

Porez na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se na iznos mirovine umanjen za eventualno uplaćene doprinose i osobni odbitak. Porez na dohodak od nesamostalnog rada plaća se umanjen za 50% na obračunati iznos porezne obveze.

Mjesečni osobni odbitak umirovljenika je 3.800,00 kn. Osobni odbitak se može uvećavati, ovisno o životnim okolnostima (uzdržavani članovi obitelji, invaliditet poreznog obveznika ili uzdržavanih članova). Tako osobni odbitak za uzdržavanog člana obitelji iznosi 1750 kn, za prvo dijete također 1750 kn, za drugo dijete 2500, treće 3500, a najviše iznosi za deveto dijete – 14 750 kn. Osobni odbitak poreznog obveznika, te za svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe s invaliditetom osobni odbitak iznosi 1000 kuna. Osobni odbitak poreznog obveznika i svakog uzdržavanog člana uže obitelji i djeteta ako su osobe kojima je rješenjem, na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost po jednoj osnovi 100% i/ili koji radi invalidnosti imaju, na temelju posebnih propisa, pravo na tuđu pomoć i njegu iznosi 3 750 kn.
Također, osobni odbitak može se dodatno uvećati za darovanja u tuzemstvu u naravi i u novcu što su doznačena na žiro račun udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak ili je proveden poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.
Porez na dohodak obračunava se na poreznu osnovicu po stopama od 24% odnosno 36% ovisno o visini oporezivog dijela mirovine i umanjuje za 50%.

Prirez porezu na dohodak plaća se na iznos poreza na dohodak i to u slučaju kada umirovljenik ima prebivalište odnosno uobičajeno boravište na području općine ili grada koji je svojom odlukom propisao prirez porezu na dohodak.
Porez na Mirovinsku štednju u obveznim mirovinskim fondovima (II stup – Pensionkasse) plaća se prema rezidentnosti. Dobrovoljna mirovinska štednja (III. stup – Private Pension) ne smatra se dohotkom prema Zakonu o porezu na dohodak.

Završno, gđa Maričić pokazala je nekoliko primjera izračuna:

Primjer I.

Primam invalidsku mirovinu u Švicarskoj i namjeravam se vratiti 01.01.2020. u Hrvatsku. Dobivam od invalidskog osiguranja iz prvog stupa mjesečno 1.540,00 CHF i od drugog stupa 530,00 CHF. Imam ušteđevinu na banci 100.000,00 CHF. Koliko ću plaćati poreza u Zagrebu na mirovine iz Švicarske? Koliko ću platiti poreza na ušteđevinu?

Tečaj: CHF 1 = 6,6 HRK Iznos mirovine = 2.070,00 CHF Obračun poreza: u kunama = 13.662,00 HKR
– 13.662,00 – 3.800,00 = 9.862,00 – osnovica
– Porez 24% = 2.366,88
– Prirez 18% od 24% = 426,04
– Ukupno = 2.792,92 Umirovljenik plaća 50% = 1.396,46
Obračun poreza za 100% invalidnost:
– 13.662,00 – 7.550,00 = 6.112,00 – osnovica
– Porez 24% = 1.466,88
– Prirez 18% od 24% = 264,04
– Ukupno = 1.730,92 Umirovljenik plaća 50% = 865,46
Ušteđevina nije predmet oporezivanja.

Primjer II.

Odlazim u starosnu mirovinu 01.03.2020. Namjeravam se vratiti 01.06.2020. u Hrvatsku u Zagreb. Od prvog stupa ću imati 2.050,00 CHF mjesečne mirovine. Iz drugog stupa neću uzimati mirovinu, nego ću dati da mi isplate gotovinu, koja će iznositi 190.000,00 CHF. Da li ću morati platiti porez u Hrvatskoj na gotovinu iz drugog stupa, iako ću već u Švicarskoj platiti porez na tu sumu pri napuštanju Švicarske? Ako da, koliko ?

Rezidentnost = Švicarska Isplata drugog stupa do 01.06.2020.  Ne plaća se porez u Hrvatskoj.

Rezidentnost = Hrvatska

Zahtjev za isplatu drugog stupa predan nakon 01.06.2020.
– Plaća se porez u Hrvatskoj
– Osobni odbitak će se u potpunosti potrošiti na isplatu mjesečne mirovine, pa će ukupni obračun poreza za oba stupa izgledati slijedeće:

Autor: Moja Domovina / Božica Tonković

Informacije – Oporezivanje 2. mirovinskog stupa za povratnike iz Švicarske

Zbog mnogobrojnih upita potencijalnih povratnika iz Švicarske u Hrvatsku vezano uz oporezivanje 2. mirovinskog stupa, 7. ožujka 2019. godine održao se sastanak u Središnjem uredu porezne uprave u Zagrebu.  Sastanku su iz Porezne uprave nazočili Željko MartinovićDalibor LegacRenata KalčićBernardica Stipić i predstavnica Hrvata iz Švicarske u Savjetu Vlade RH za Hrvate izvan RH, Ruža Studer Babić.

Budući da se radi o većem broju potencijalnih povratnika predstavnica Hrvata iz Švicarske postavila je između ostalog pitanje da li postoji volja i mogućnost razmotriti jedinstvenu poreznu stopu za oporezivanje 2. mirovinskog stupa (Pensionskasse).  Diskutiralo se i o poreznoj rezidentnosti. Upravo uz definiciju porezne rezidentnosti ima dosta nejasnoća i donosimo jedan primjer kad se netko smatra poreznim rezidentom Republike Hrvatske:

Obveznik u RH ima prebivalište u Zagrebu, plaća prirez 18%, ali radi veće plaće odlazi raditi u Irsku. U Hrvatskoj ima suprugu i dvoje djece koja idu u osnovnu školu.

Zbog obavljanja posla u Irskoj, tamo boravi dulje od 183 dana u poreznoj godini. Pretpostavimo da irski propisi određuju da je hrvatski obveznik, jer je u Irskoj dulje od 183 dana u poreznoj godini, irski rezident jer tu ima prebivalište/boravište.

Neovisno o činjenici što Irska obveznika smatra svojim rezidentom, RH ga smatra hrvatskim rezidentom. S obzirom da porezne uprave obiju zemalja obveznika smatraju vlastitim rezidentom (prema domaćim propisima) treba primijeniti čl. 4. Ugovora vlada Hrvatske i Irske o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na dohodak od otuđenja imovine.

Članak 4. st. 1. Ugovora propisuje da se obveznika ima smatrati rezidentom države u kojoj ima prebivalište, a budući da ima prebivalište i u Irskoj i u RH, treba primijeniti čl. 4. st. 2. Ugovora što propisuje – ako fizička osoba ima prebivalište u obje države – da prednost ima država s kojom fizička osoba ima bliskije osobne i ekonomske veze, što se smatra središtem životnih interesa. Ako se rezidentnost ne može utvrditi prema tome pravilu, st. 2. propisuje pomoćne kriterije: (i) uobičajeno boravište, (ii) državljanstvo, (iii) a ako je fizička osoba državljanin obiju država ili nijedne od njih, pitanje se rješava postupkom dogovaranja.

Pri utvrđivanju središta životnih interesa treba primijeniti objektivna mjerila, pa tako neke od sljedećih činjenica mogu biti važne u procjeni s kojom državom fizička osoba ima bliskije osobne i gospodarske veze: obiteljski i društveni odnosi, zanimanje fizičke osobe, političke, kulturne i druge aktivnosti, mjesto poslovanja, mjesto s kojega upravlja imovinom.

Činjenice se mora sagledati u cjelini, a osobitu pozornost treba dati osobnim radnjama pojedinaca.

Ako osoba koja u jednoj državi ima dom, u drugoj državi osnuje drugi dom, a istodobno ga u prvoj zadržava, činjenica da zadržava prvi dom u okruženju u kojem je prvotno živio, radio, i gdje ima obitelj i imovinu, može uz druge elemente značiti kako je središte životnih interesa zadržao u prvoj državi.

Budući da ovaj primjer pokazuje kako je središte obveznikovih životnih interesa u RH (supruga i dvoje djece koja u RH pohađaju osnovnu školu), može se ustvrditi da je obveznik hrvatski rezident (oporezivanje prema načelu svjetskog dohotka), a da bi ga Irska trebala smatrati svojim nerezidentom (oporezivanje samo s osnova dohotka stečenog u državi izvora – Irskoj).

Detaljnije o poreznoj rezidentnosti može se pročitati putem poveznice: Utvrđivanje rezidentnosti fizičkih osoba

Iz Porezne uprave dostavili su na zamolbu savjetnice primjere oporezivanja 2. mirovinskog stupa na različite iznose. Izračuni nisu umanjeni za eventualna plaćanja za obvezna osiguranja. Ukoliko su osiguranja plaćana za njihov iznos se umanjuje primitak prije umanjenja za osobni dohodak.

Radi preglednosti u primjerima je iznos osnovnog osobnog odbitka (3.800,00 kn/mj = 45.600,00 kn/god). Taj iznos se može povećati zbog eventualne službeno utvrđene invalidnosti ili uzdržavanog člana obitelji (pod propisanim uvjetima). Iznos primitka se može umanjiti i za moguća darovanja u propisane svrhe i do propisanog iznosa. U primjerima je prirez grada Zagreba koji je najviši u RH. Prirez vašeg grada/općine možete pronaći putem poveznice: Prirezi

Primitak u CHF 100.000,00 200.000,00 300.000,00 400.000,00 500.000,00
Srednji tečaj CHF na dan 19.3.2019. 6,531249
Iznos primitka u kunama 653.124,90 1.306.249,80 1.959.374,70 2.612.499,60 3.265.624,50
Osnovni mjesečni odbitak x 12 mjeseci 45.600,00 45.600,00 45.600,00 45.600,00 45.600,00
Porezna osnovica 607.524,90 1.260.649,80 1.913.774,70 2.566.899,60 3.220.024,50
Porezna osnovica za stopu od 24 % 360.000,00 360.000,00 360.000,00 360.000,00 360.000,00
Porezna osnovica za stopu od 36 % 247.524,90 900.649,80 1.553.774,70 2.206.899,60 2.860.024,50
Iznos poreza po stopi od 24 % 86.400,00 86.400,00 86.400,00 86.400,00 86.400,00
Iznos poreza po stopi od 36 % 89.108,96 324.233,93 559.358,89 794.483,86 1.029.608,82
Ukupno poreza 175.508,96 410.633,93 645.758,89 880.883,86 1.116.008,82
Prirez (Zagreb 18 %) 31.591,61 73.914,11 116.236,60 158.559,09 200.881,59
Iznos poreza i prireza prije umanjenja za 50% 207.100,58 484.548,04 761.995,49 1.039.442,95 1.316.890,41
Umanjenje 50% 103.550,29 242.274,02 380.997,75 519.721,48 658.445,20
Ukupno poreza i prireza nakon umanjenja za 50% 103.550,29 242.274,02 380.997,75 519.721,48 658.445,20

Sastanak članova u Zagrebu 15. 11. 2018.

U četvrtak, 15. studenog 2018. u restoranu Purger sastalo se nekoliko članova udruge Iseljenici, povratnici i useljenici na neobveznom druženju. Nazočili su Zlatko Jambrešić, Ana Čop, Jelena Skorupski, Mirjana i Mića Zajec, Ruža Studer, Ivica Glasnović, Ivica Žuljević, i Bruna Andlar. Na kratko su im se pridružili Goran Strniša i Ivana Rora te Stanko Cerovski i Tomislav.

Razgovaralo se o aktualnim pitanjima, a novi, potencijalni članovi imali su priliku predstaviti se. Tako je povratnik iz Švicarske, Ivica Glasnović pojasnio da je pronašao adresu preko portala Moja Domovina, nakon što su se njegovi roditelji, također povratnici iz Švicarske suočili sa zakonskon obvezom regulirati zdravstveno osiguranje. Jelena Skorupski iznijela je kratko probleme s kojima je kao povratnica suočena.

Nakon toga diskutiralo se o web stranici udruge i definirao termin za održavanje godišnje skupštine. Definitivno je potvrđen prijedlog da se skupština održi 27. prosinca 2018. u prostorijama Purgera s početkom u 16.00 sati. Članovi će dobiti poziv pismenim putem.

Predloženo je da se na web stranicu udruge s portala Moja Domovina prenesu oni članci koji se bave aktualnim pitanjima povratnika (porez, zdravstveno).

Zaključeno je također da bi svaki član, nakon što se na portalu objavi nova web stranica udruge, trebao u svom krugu poticati prijatelje i poznanike da se učlane u udrugu.

Ruža Studer

 

1. Skupština Udruge IPU

Zapisnik 1. godišnje skupštine Udruge „Iseljenika, povratnika i useljenika“ održane 13. travnja 2017. u prostorijama Matice Iseljenika u Zagrebu s početkom u 14.00 sati

Predsjednik Zlatko Jambrešić i tajnica Ruža Studer-Babić pozdravili su prisutne i otvorili skupštinu. Za zapisničara je izabrana Jiřina Vachovec.

Zlatko predstavlja dnevni red, koji je jednoglasno prihvaćen.

Izvješća o radu upravnog odbora.

– Predsjednik Zlatko Jambrešić izvještava da su on i Ruža poslali preko 70 dopisa i e-mailova kao prigovor na retroaktivnu naplatu poreza na vanjske mirovine i na visinu tih poreza. Sudjelovali su u 6 emisija na TV ili radiju gdje su isto objašnjavali kako je ta naplata poreza strahovito otežala život povratnicima. U listopadu je ministar financija, gospodin Marić najavio novu poreznu reformu i predstavio poreznu reformu, samo 2 stupnja poreza i to od 36% i 24%. Nakon toga slijede opet razgovori s ravnateljem porezne uprave gospodinom Zrinušićem, gdje nakon razgovora i našim prijedlogom od maksimalno 12%, gospodin Marić umanjuje prijedlog od 36% i 24% za umirovljenike još za 50%.

Za slijedeću emisiju na HTV1 „Imam problem“  u planu je .

— Tajnica izvještava da Udruga sada broji 64 člana. Proširena lista broji još 50 ljudi koji prate rad udruga.

— Stanje blagajne: 9.8.2016. su predani papyri, od rujna se ljudi učlanjuju. Stanje blagajne 31.12.2016.: 9800 kuna. Najveća stavka je odvjetnički statut, računovodstvo, iskaznice i štambilj. Za drugo nije novac trošen (niti za marke ni papir). Izdatak će biti i WEB stranica.

Sva su izvješća jednoglasno usvojena.

  1. Slijedilo je razrješenje dosadašnjih članova Upravnog odbora i nakon toga biranje

novih članova u Upravni odbor – Zlatko predlaže proširiti Upravni odbor, kako bi se posao podijelio na više ljudi. Osim toga se ukazala potreba da u Švicarskoj djeluje više ljudi a ne samo Ruža.

Gđa Paton iz Petrinje se dala na raspolaganje, može ju se birati, iako nije prisutna. Ona je povratnica iz Australije. Zatím Božica Tonković iz Švicarske (porijeklom iz Čazme) je pristala biti članica Upravnog odbora. Inače je jako aktivna. Gospođa Eva Mlyncar izabrana je u Upravni odbor udruge.

  1. Plan rada Udruge za 2017.
  • Predstavljanje i rad Portala Moja Domovina, pokrenula ga je Ruža Studer-Babić sama radi na njemu u Švicarskoj. Naime, kad je krenula retroaktivna naplata poreza, napisala je o tome tekst i tri tjedna čekala da joj se to objavi (Ivo Ivić). I uvidjela je da se na njenom portalu čitaju ozbiljne teme, koje zanimaju ljude, kojima se pojavio nekakav problem. Dokaz je gosp. Marko koji je upravo zbog problema sa zdravstvenim naišao na ovu stranicu, te je stoga danas prisutan na našoj skupštini.
  • Web stranica Udruge – Kao udruga imamo pravo na domenu besplatno. Izrada stranice je 2500 Kn a održavanje 100 Kn mjesečno.
  • Novi problemi zdravstveno, porezi, prijave – odjave, automatska izmjena podataka – Gosp Marko je u penziji od 1.1.2017.god, vratio se iz Švicarske i treba plaćati zdravstveno 1600 kn mjesečno. Ruža napominje da je aktivna automatska razmjena podataka, I svi koji nikad nisu radili u HR moraju od 1.1.2017.zdravstveno osiguranje plaćati Švicarskoj. Razvila se živa diskusija o plaćanju zdravstvenog Švicarskoj.
  1. Prijedlozi članstva
  2. Razno – Gosp. Marko Jerkić  predlaže, da bi trebalo oporezovati samo I. stup i da bi to trebao biti zakon. Ruža napominje da to o stupu bismo morali tražiti jedino organizirano i dobro argumentirano. Zlatko napominje da oni o našim penzijama govore kao o dohotku što nije dobro i zato bi se trebao mijenjati zakon. Gosp. Ivoš predsjednik Udruge Hortusa napominje, da je prije za očekivati povećanje nego smanjenje poreza. Gosp. Juraj govori kako u poreznoj možemo sve reći ali oni zakon ne mogu mijenjati.

Zlatko Jambrešić, ispred Udruge Iseljenika, povratnika i useljenika, predložio je gospođu Ružu Studer iz Švicarske za predstavnika Savjeta Vlade RH, te kao Udruga podupiru kandidaturu  gospođe  Ruže Studer.

 

  1. Zahvala – Zlatko i Ruža su se zahvalili svim prisutnima na dolasku.

Sastanak Udruge “Iseljenici, povratnici i useljenici”

 

U petak, 2. prosinca 2016. u Matici Iseljenika Hrvatske održao se sastanak sa članovima Udruge IPU – Iseljenici, povratnici i useljenici, sa sljedećim

DNEVNIM REDOM

  • Pozdrav gostima sastanka i članovima Udruge
  • Pozdravna riječ gostiju
  • Dosadašnji rad Udruge
  • Problemi retroaktivne naplate poreza
  • Porezna reforma
  • Razno

Razlog sastanka bili su u prvom redu problemi članova koji su suočeni s retroaktivnom potražnjom naplate poreza za 2012.,2013.,2014. i 2015. godinu.

Da bi članovima ponudili odgovore na mnogobrojna pitanja, na sastanak su pozvani stručnjaci;

  • Iz Državnog Ureda za Hrvate izvan RH nazočile su Ivana Perkušić, savjetnica s posebnim položajem za pitanja hrvatskog iseljeništva i
  • Mirjana Vatavuk, načelnica Sektora za statuse i pravni položaj Hrvata
  • Pozivu su se odazvali iz središnjeg ureda porezne uprave Dalibor Legac odjela za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja, i
  • Dalio Dalmatin iz Središnjeg poreznog odjela za naplate

 

– Dosadašnji rad udruge kratko je iznijela tajnica udruge: Ruža Studer Babić.

Nakon prvog sastanka, koji se održao 26. ožujka 2016. u Matici iseljenika Hrvatske,     donesena  je odluka – osnovati Udrugu, jer se tako može učinkovitije djelovati.

Zbog aktualnih problema retroaktivne naplate poreza i općenito zbog visokih poreznih stopa na inozemne mirovine, već kratko nakon tog sastanka upućene su molbe za razgovor u Državnom uredu i Odboru za Hrvate izvan RH. Početkom lipnja ti su se razgovori i održali. Već tokom razgovora s predstojnikom državnog ureda Zvonkom Milasom i članovima Odobra dobio se utisak da su probleme prepoznali.

Pored tih sastanaka, poslani su dopisi:

  • Uredu Predsjednice Republike Hrvatske
  • Uredu ministra financija
  • Poreznoj upravi
  • Nekoliko puta o tim se problemima govorilo u emisiji Glas Hrvatske.
  1. krajem listopada predsjednik i tajnica Udruge gostovali su o istim problemima u emisiji “Dobro jutro Hrvatska”.
  2. Sve te probleme prenijeli su u listopadu na sastanku Ravnatelju porezne uprave, Zdravku Zrinušiću i
  3. uputili mailove Klubovima Saborskih zastupnika.

 

Udruga je registrirana početkom rujna i nakon toga poslane su pristupnice upisanim članovima. Već i prije osnivanja, od siječnja 2016. intenzivno se razgovaralo sa članovima o postojećim problemima. Odgovorili se na puno poziva i  pitanja postavljenih putem mailova. Uz to, trebalo je pratiti i Facebook grupu, gdje je ponekad dolazilo do intenzivnih diskusija. Pitanja u pisanom obliku naših članova, kako iz Hrvatske tako I iz inozemstva, u više su navrata proslijeđena na nadležne  adrese, u prvom redu državnom uredu.

Od osnivanja, uredno se vodi lista članova i  upravno tijelo se nekoliko puta sastalo sa tvrtkom Numeralis koja vodi računovodstvo Udruge.

Pod drugom točkom dnevnog reda riječ su imali gosti. Ivana Perkušić predstavila je Državni ured i osvrnula se na rad Ureda proteklih godina. Objasnila je da nažalost proteklih godina nisu imali sluha kad su pisali u ime iseljenika i povratnika o problemima s visokim poreznim stopama. Pozitivno se osvrnula na sadašnjeg ministra financija, Zdravka Marića koji je jako brzo reagirao te u poreznu reformu od samog početka unio izmjenu poreznih stopa na inozemne mirovine. Naglasila je da ured stoji na raspolaganju za sva pitanja koja iseljenici i povratnici imaju.

Dalibor Legac detaljno je objasnio postupanje porezne uprave kad je u pitanju oporezivanje inozemnih mirovina. Već tokom njegovog predstavljanja i izlaganja, nazočni su članovi počeli postavljati pitanja.

Otvorena je tako i treća točka dnevnog reda – retroaktivna potražnja poreznih uprava, koja je zauzela najviše vremena. Primjer – izlaganje člana Zdenka Kalina, duboko je dirnuo nazočne. Već 2013., čuvši da je postao porezni obveznik otišao je na poreznu upravu i postavio pitanje što mu je činiti ? Pošto mu je referentica rekla da mora čekati dok mu se oni jave, to je i učinio. Nakon toga su mu tek u rujnu 2016. počela stizati rješenja s potražnjom da se dug plati u određenom kratkom roku. Zbog nemogućnosti plaćanja traženih iznosa upao je u velike financijske probleme. U zadnje vrijeme ima i zdravstvenih problema, objasnio je i naglasio da je do tada bio zdrav čovjek. U međuvremenu se plaši otvoriti poštanski sandučić. Njegova priča je slična mnogima koji su se udruzi javili i iznijeli svoje probleme.

Dalibor Legac i Dalio Dalmatin iz porezne uprave pokazali su razumijevanje za ogorčenost svih koji su pogođeni ovakvom situacijom, i strpljivo odgovarali na pitanja.

Tokom ove diskusije postavljena su i neka nova pitanja s kojima su se prvi put suočili.

Do sada se, vezano uz retroaktivnu naplatu, diskutiralo o redovnoj starosnoj mjesečnoj mirovini i II. stupu. Sastanku je nazočio jedan član koji je prikazao svoj primjer i jednokratnu isplatu I. stupa. To se događa kad je doprinos trajao manje od 10 godina. Postavio je s pravom pitanje zašto na taj dio  mora platiti porez po visokim stopama kad se s tim iznosom mora financirati do kraja života. U diskusiji su savjetima učestvovale Ivana Perkušić i Mirjana Vatavuk. Legac je pojasnio da su iz porezne uprave od samog početka upozoravali na porez, te da su povratnicima iz Švicarske na upite uvijek dali ispravne informacije kad je u pitanju bila isplata II. stupa – povratnici su znali da će se i to oporezivati i po kojim stopama.

Dalio Dalmatin iz sektora za naplatu, informirao je da jedinu zakonsku mogućnost nudi upravni ugovor. Kad se ugovor ispuni, otvara se mogućnost otplate kamatnog duga u maksimalno 24 rate. Upućuje nazočne da se obavezno jave poreznoj upravi, da ne bi došlo do ovrhe. U diskusiji se također dobio jasan odgovor da nema mogućnosti otpisati kamate koje je porezna uračunala u retroaktivnoj potražnji.

Ivana Perkušić izjavila je da su iz državnog ureda razgovarali s ravnateljem PU, Zdravkom Zrinušićem, te da su uputili dopis da se povratnicima omogući otplata duga u više rata bez kamata. Taj odgovor još uvijek čekaju i proslijediti će ga nakog primitka tajnici udruge IPU koja će informirati članstvo. Iz državnog ureda također je upućen dopis poreznim upravama u kojima ih se zamolilo da povratnicima pomognu u ispunjavanju obrazaca.

O spornom upravnog ugovoru koji je u porezni zakon unesen 2015. diskutiralo se duže. Ugovor između ostalog traži da se uz podnositelja u njega unese netko (u ovom slučaju jamci) tko garantira otplatu duga, i već je to mnogim umirovljenicima veliki problem. Dalmatin je objasnio da je ugovor u prvom redu namjenjen pravnim osobama i da razumije negodovanje koje je na ovom skupu, vezano uz ugovor bilo očito.

Ivana Perkušić predložila je da se sporni zakon izmjeni. Da bi se to dogodilo, potrebno je pokrenuti inicijativu. Nakon što je Perkušić najavila da se  uskoro sastaje Vladin Savjet i rekla da će na taj skup prenijeti svoje utiske  sa ovog sastanka, diskutiralo se i o Savjetu. Iz komentara sudionika ovog sastanka moglo se prepoznati da o Savjetu i ne vlada pozitivno mišljenje. Iako su iseljenici zadnjih godina suočeni sa raznim problemima, kad je u pitanju Švicarska, do sada nitko od njih nije dobio niti jedan savjet od njihovog zastupnika. Kritično je komentirana uloga Savjeta i njegova djelotvornost. S ovog sastanka članovima Savjeta je poslana poruka da bi taj posao mogli raditi i bez ikakve naknade, te da bi mogli financirati sami svoja putovanja.

Prije nego su sastanak napustile, Perkušić i Vatavuk su zahvalile na ovom konstruktivnom sastanku i naglasile da će se uvijek odazvati pozivu i skupu na kojem će se tražiti odgovori za povratnike i iseljenike.

Pošto su sudionici ovog sastanka imali potrebu uputiti i osobna pitanja djelatnicima PU, ta im je mogućnost pružena. U manjim grupama se nastavilo diskutirati o svim ovim pitanjima.

Nakon što je ovaj dio sastanka završio, članovi udruge diskutirali su  o preostaloj točki dnevnog reda.

Po pitanju članstva, jasno je da postoje dvije skupine: povratnici i iseljenici. Omjer članstva – 40% članova povratnici –  60% iseljenici. Izloženo je stanje blagajne koje će se članstvu detaljno izložiti na godišnjoj skupštini.

Pod zadnjom točkom dnavnog reda, raznom donijeta je odluka da će se iz udruge i dalje tražiti moguća rješenja za osobe koje su pogođene retroaktivnom potražnjom. Uz to, upravno tijelo će i dalje raditi na širenju informacija i članstvu.

Sljedećih dana članovi udruge dobiti će dopis u kojima će biti predložen datum godišnje skupštine.

Zaključak ovog sastanka je da su se slični skupovi trebali održati mnogo ranije. Zakonske izmjene i nadopune koje se tiču iseljeništva, moraju se dijeliti ne samo putem medija nego i ovakvim putem – skupovima na koje će se pozivati iseljenici i povratnici.

Od iznimne je važnosti da se i dalje gradi veza između iseljenika, povratnika i državnih tijela u čemu će svoj udio sasvim sigurno imati i udruga  IPU -“Iseljenici, povratnici i useljenici”.