Sastanak Udruge Iseljenici, povratnici i useljenici

 

U petak, 2. prosinca 2016. u Matici Iseljenika Hrvatske održao se sastanak sa članovima Udruge IPU – Iseljenici, povratnici i useljenici, sa sljedećim

DNEVNIM REDOM

  • Pozdrav gostima sastanka i članovima Udruge
  • Pozdravna riječ gostiju
  • Dosadašnji rad Udruge
  • Problemi retroaktivne naplate poreza
  • Porezna reforma
  • Razno

Razlog sastanka bili su u prvom redu problemi članova koji su suočeni s retroaktivnom potražnjom naplate poreza za 2012.,2013.,2014. i 2015. godinu.

Da bi članovima ponudili odgovore na mnogobrojna pitanja, na sastanak su pozvani stručnjaci;

  • Iz Državnog Ureda za Hrvate izvan RH nazočile su Ivana Perkušić, savjetnica s posebnim položajem za pitanja hrvatskog iseljeništva i
  • Mirjana Vatavuk, načelnica Sektora za statuse i pravni položaj Hrvata
  • Pozivu su se odazvali iz središnjeg ureda porezne uprave Dalibor Legac odjela za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja, i
  • Dalio Dalmatin iz Središnjeg poreznog odjela za naplate

 

– Dosadašnji rad udruge kratko je iznijela tajnica udruge: Ruža Studer.

Nakon prvog sastanka, koji se održao 26. ožujka 2016. u Matici iseljenika Hrvatske,     donesena  je odluka – osnovati Udrugu, jer se tako može učinkovitije djelovati.

Zbog aktualnih problema retroaktivne naplate poreza i općenito zbog visokih poreznih stopa na inozemne mirovine, već kratko nakon tog sastanka upućene su molbe za razgovor u Državnom uredu i Odboru za Hrvate izvan RH. Početkom lipnja ti su se razgovori i održali. Već tokom razgovora s predstojnikom državnog ureda Zvonkom Milasom i članovima Odobra dobio se utisak da su probleme prepoznali.

Pored tih sastanaka, poslani su dopisi:

  • Uredu Predsjednice Republike Hrvatske
  • Uredu ministra financija
  • Poreznoj upravi
  • Nekoliko puta o tim se problemima govorilo u emisiji Glas Hrvatske.
  1. krajem listopada predsjednik i tajnica Udruge gostovali su o istim problemima u emisiji “Dobro jutro Hrvatska”.
  2. Sve te probleme prenijeli su u listopadu na sastanku Ravnatelju porezne uprave, Zdravku Zrinušiću i
  3. uputili mailove Klubovima Saborskih zastupnika.

 

Udruga je registrirana početkom rujna i nakon toga poslane su pristupnice upisanim članovima. Već i prije osnivanja, od siječnja 2016. intenzivno se razgovaralo sa članovima o postojećim problemima. Odgovorili se na puno poziva i  pitanja postavljenih putem mailova. Uz to, trebalo je pratiti i Facebook grupu, gdje je ponekad dolazilo do intenzivnih diskusija. Pitanja u pisanom obliku naših članova, kako iz Hrvatske tako I iz inozemstva, u više su navrata proslijeđena na nadležne  adrese, u prvom redu državnom uredu.

Od osnivanja, uredno se vodi lista članova i  upravno tijelo se nekoliko puta sastalo sa tvrtkom Numeralis koja vodi računovodstvo Udruge.

Pod drugom točkom dnevnog reda riječ su imali gosti. Ivana Perkušić predstavila je Državni ured i osvrnula se na rad Ureda proteklih godina. Objasnila je da nažalost proteklih godina nisu imali sluha kad su pisali u ime iseljenika i povratnika o problemima s visokim poreznim stopama. Pozitivno se osvrnula na sadašnjeg ministra financija, Zdravka Marića koji je jako brzo reagirao te u poreznu reformu od samog početka unio izmjenu poreznih stopa na inozemne mirovine. Naglasila je da ured stoji na raspolaganju za sva pitanja koja iseljenici i povratnici imaju.

Dalibor Legac detaljno je objasnio postupanje porezne uprave kad je u pitanju oporezivanje inozemnih mirovina. Već tokom njegovog predstavljanja i izlaganja, nazočni su članovi počeli postavljati pitanja.

Otvorena je tako i treća točka dnevnog reda – retroaktivna potražnja poreznih uprava, koja je zauzela najviše vremena. Primjer – izlaganje člana Zdenka Kalina, duboko je dirnuo nazočne. Već 2013., čuvši da je postao porezni obveznik otišao je na poreznu upravu i postavio pitanje što mu je činiti ? Pošto mu je referentica rekla da mora čekati dok mu se oni jave, to je i učinio. Nakon toga su mu tek u rujnu 2016. počela stizati rješenja s potražnjom da se dug plati u određenom kratkom roku. Zbog nemogućnosti plaćanja traženih iznosa upao je u velike financijske probleme. U zadnje vrijeme ima i zdravstvenih problema, objasnio je i naglasio da je do tada bio zdrav čovjek. U međuvremenu se plaši otvoriti poštanski sandučić. Njegova priča je slična mnogima koji su se udruzi javili i iznijeli svoje probleme.

Dalibor Legac i Dalio Dalmatin iz porezne uprave pokazali su razumijevanje za ogorčenost svih koji su pogođeni ovakvom situacijom, i strpljivo odgovarali na pitanja.

Tokom ove diskusije postavljena su i neka nova pitanja s kojima su se prvi put suočili.

Do sada se, vezano uz retroaktivnu naplatu, diskutiralo o redovnoj starosnoj mjesečnoj mirovini i II. stupu. Sastanku je nazočio jedan član koji je prikazao svoj primjer i jednokratnu isplatu I. stupa. To se događa kad je doprinos trajao manje od 10 godina. Postavio je s pravom pitanje zašto na taj dio  mora platiti porez po visokim stopama kad se s tim iznosom mora financirati do kraja života. U diskusiji su savjetima učestvovale Ivana Perkušić i Mirjana Vatavuk. Legac je pojasnio da su iz porezne uprave od samog početka upozoravali na porez, te da su povratnicima iz Švicarske na upite uvijek dali ispravne informacije kad je u pitanju bila isplata II. stupa – povratnici su znali da će se i to oporezivati i po kojim stopama.

Dalio Dalmatin iz sektora za naplatu, informirao je da jedinu zakonsku mogućnost nudi upravni ugovor. Kad se ugovor ispuni, otvara se mogućnost otplate kamatnog duga u maksimalno 24 rate. Upućuje nazočne da se obavezno jave poreznoj upravi, da ne bi došlo do ovrhe. U diskusiji se također dobio jasan odgovor da nema mogućnosti otpisati kamate koje je porezna uračunala u retroaktivnoj potražnji.

Ivana Perkušić izjavila je da su iz državnog ureda razgovarali s ravnateljem PU, Zdravkom Zrinušićem, te da su uputili dopis da se povratnicima omogući otplata duga u više rata bez kamata. Taj odgovor još uvijek čekaju i proslijediti će ga nakog primitka tajnici udruge IPU koja će informirati članstvo. Iz državnog ureda također je upućen dopis poreznim upravama u kojima ih se zamolilo da povratnicima pomognu u ispunjavanju obrazaca.

O spornom upravnog ugovoru koji je u porezni zakon unesen 2015. diskutiralo se duže. Ugovor između ostalog traži da se uz podnositelja u njega unese netko (u ovom slučaju jamci) tko garantira otplatu duga, i već je to mnogim umirovljenicima veliki problem. Dalmatin je objasnio da je ugovor u prvom redu namjenjen pravnim osobama i da razumije negodovanje koje je na ovom skupu, vezano uz ugovor bilo očito.

Ivana Perkušić predložila je da se sporni zakon izmjeni. Da bi se to dogodilo, potrebno je pokrenuti inicijativu. Nakon što je Perkušić najavila da se  uskoro sastaje Vladin Savjet i rekla da će na taj skup prenijeti svoje utiske  sa ovog sastanka, diskutiralo se i o Savjetu. Iz komentara sudionika ovog sastanka moglo se prepoznati da o Savjetu i ne vlada pozitivno mišljenje. Iako su iseljenici zadnjih godina suočeni sa raznim problemima, kad je u pitanju Švicarska, do sada nitko od njih nije dobio niti jedan savjet od njihovog zastupnika. Kritično je komentirana uloga Savjeta i njegova djelotvornost. S ovog sastanka članovima Savjeta je poslana poruka da bi taj posao mogli raditi i bez ikakve naknade, te da bi mogli financirati sami svoja putovanja.

Prije nego su sastanak napustile, Perkušić i Vatavuk su zahvalile na ovom konstruktivnom sastanku i naglasile da će se uvijek odazvati pozivu i skupu na kojem će se tražiti odgovori za povratnike i iseljenike.

Pošto su sudionici ovog sastanka imali potrebu uputiti i osobna pitanja djelatnicima PU, ta im je mogućnost pružena. U manjim grupama se nastavilo diskutirati o svim ovim pitanjima.

Nakon što je ovaj dio sastanka završio, članovi udruge diskutirali su  o preostaloj točki dnevnog reda.

Po pitanju članstva, jasno je da postoje dvije skupine: povratnici i iseljenici. Omjer članstva – 40% članova povratnici –  60% iseljenici. Izloženo je stanje blagajne koje će se članstvu detaljno izložiti na godišnjoj skupštini.

Pod zadnjom točkom dnavnog reda, raznom donijeta je odluka da će se iz udruge i dalje tražiti moguća rješenja za osobe koje su pogođene retroaktivnom potražnjom. Uz to, upravno tijelo će i dalje raditi na širenju informacija i članstvu.

Sljedećih dana članovi udruge dobiti će dopis u kojima će biti predložen datum godišnje skupštine.

Zaključak ovog sastanka je da su se slični skupovi trebali održati mnogo ranije. Zakonske izmjene i nadopune koje se tiču iseljeništva, moraju se dijeliti ne samo putem medija nego i ovakvim putem – skupovima na koje će se pozivati iseljenici i povratnici.

Od iznimne je važnosti da se i dalje gradi veza između iseljenika, povratnika i državnih tijela u čemu će svoj udio sasvim sigurno imati i udruga  IPU -Iseljenici, povratnici i useljenici.

Smeta li nekome što se u poreznoj reformi želi izaći u susret iseljeništvu i povratnicima

U sklopu porezne reforme, sadašnja Vlada i ministar financija Zdravko Marić, za sada, namjeravaju ispraviti nepravdu koju su iseljenicima – povratnicima i potencijalnim povratnicima nanijeli nadopunom Zakona o dohotku. Onom koji je na snagu stupio 01. ožujka 2012., donesenim od strane tadašnjeg ministra financija Slavka Linića te njegove i tada vladajuće stranke. Ovih smo dana imali priliku pročitati da su umirovljenici s inozemnim mirovinama uz dobro plaćene menadžere najveći dobitnici porezne reforme. Iz perspektive iseljeništva takav razvoj događaja je pozitivan. Dakako, dugoročno bi to koristilo i državnom proračunu. Objema stranama. Međutim, ne znači da će ono što je najavljeno biti i ostvareno.

Pozitivna odluka bi imala i trenutačno dobar efekt. Potaknuo bi se povratak iseljeništva u domovinu, a možda bi se i zaustavio odlazak onih umirovljenika – povratnika koji su već spremni opet napustiti domovinu. Unatoč eventualno dobrim najavama za novu poreznu reformu, ona prethodna je već mnogima ostavila gorak okus. Olakšanje su tek mizerno osjetili oni umirovljenici – povratnici pogođeni retroaktivnom naplatom poreza. Onima pogođenim ovrhama za porezni dug, dug za koji nisu znali da imaju, i to unatrag četiri godine.

Dosta njih nije u stanju platiti u traženom roku pa je i njihova egzistencija i mirna starost dovedena u pitanje. S druge strane, treba se upitati da li svu krivnju i teret trebaju snositi umirovljenici – povratnici? Mogu li oni biti krivi što nisu na vrijeme obavješteni da su postali porezni obveznici? Trebamo li svi mi Hrvati svaki dan pratiti Narodne novine?  U ime svih tih umirovljenika treba postaviti pitanje: Tko je i zašto čekao skoro pune četiri godine da ih obavijesti da su postali porezni obveznici?

U svakodnevnici su nam poznate bake – povratnice iz Švicarske, mnogo njih. Znamo i da neke od tih baka već tjednima ne spavaju, zabrinute hoće li stvarno u svojoj domovini biti ovršene.

Zbog nemogućnosti plaćanja retroaktivnog poreznog duga, Udruga «Iseljenici, povratnici i useljenici» već mjesecima pokušava skrenuti pažnju nadležnima na te novonastale probleme. U više navrata se razgovaralo s predstojnikom Državnog ureda za Hrvate izvan RH, Zvonkom Milasom kako bi mu se objasnili probleme nastali zbog visokih poreznih stopa i retroaktivne potražnje od strane Porezne uprave.  Dopise su dobili i Ured Predsjednice  kao i Ministarstvo financija. Razgovaralo se i sa ravnateljem Porezne uprave Zdravkom Zrinušićem. Dakle, s problemima su upoznati svi oni koji bi mogli utjecati na to da se ti problemi riješe.

Dolazak Zvonka Milasa na sadašnju poziciju zasigurno je poboljšao odnos iseljeništva i domovine. Probleme s kojima su suočeni povratnici – umirovljenici prepoznao je i proslijedio nadležnom ministarstvu.

Na upit kako bi komentirao poreznu reformu i odnos ove Vlade prema iseljeništvu, Milas je rekao: »Iseljeništvo je oduvijek bilo od iznimne važnosti za domovinu. Moramo povratiti povjerenje koje su iseljenici izgubili i na tom radimo. Ova porezna reforma i namjera Vlade pokazuje da se želi poticati povratak iseljenika.» Naglasio je da će se osobno zalagati na tom da se veza s iseljeništvom učvrsti.

Kako je porezna reforma još u toku i treba «dobiti blagoslov» Sabora, iseljenici i povratnici s nadom u pozitivne promjene nestrpljivo čekaju definitivnu odluku i primjenu nove porezne reforme. No ako tako i bude izglasano, još uvijek preostaje golem put za prevalit, a to je retroaktivno oporezivanje. Njima ne preostaje ništa drugo nego nastaviti tražiti put riješenja i maštati da jednom budu bogate bake iz Švicarske.

Autor:

Ruža Studer Babić

Oporezivanje inozemnih mirovina i osnivanje Udruge IPU – Iseljenici, povratnici i useljenici

2011. godine, na prijedlog tadašnjeg ministra financija Slavka Linića, u Saboru je prihvaćen dopunjen Zakon o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak s kojim su se počele oporezivati i inozemne mirovine. Zakon je na snagu stupio 1. 3. 2012. godine.

Odmah početkom 2013. Udruga povratnika iz Švicarske Hortus Helvetia šalje dopis na Ministarstvo financija i skreće im pažnju na novonastale probleme, na što dobivaju odgovor da je to po usvojenom Zakonu o oporezivanju dohodka tako. Na tome i ostaje. U lipnju 2013. Hrvatski svjetski kongres uputio je Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o porezu na dohodak. Nije nam poznato da li su dobili odgovor.

Ministarstvo financija i porezne uprave, bez opširnijih obavijesti šalju opomene tek u studenome 2015. inozemnim umirovljenicima povratnicima u RH i traže od njih retroaktivnu naplatu poreza od 2012. do 2015. godine.

Pošto su se mnogi umirovljenici vratili u domovinu prije nego je sporni Zakon dopunjen i nisu cijelo vrijeme dobili nikakve obavijesti da su odjednom postali porezni obveznici, mnogi od njih, zatečeni iznosima koje su dužni, počeli su tražiti savjete i pomoć. Za mnoge od njih je potraživanje retroaktivne naplate poreza nepremostiv teret koji ih dovodi u dužničko ropstvo i nesigurnu socijalnu budućnost.

Upravo ti umirovljenici povratnici, dali su ogroman doprinos u stvaranju države tijekom domovinskog rata a i kasnije. Počeli su se vraćati u domovinu koja im ovakvim diskriminirajućim porezima uništava sve snove o sigurnoj starosti. Sve više potencijalnih povratnika odustaje od povratka u domovinu, dok su se neki u međuvremenu odjavili i domovinu po drugi put napustili.

Razmišljajući o tome, odmah u prosincu 2015. (po pozivu porezne uprave), otvaram grupu na fb, Švicarska mirovina – Hrvatski porez, u želji da doznam kako se povratnici umirovljenici nose s tom problematikom.

Za većinu je to ogroman stres i neizvjesnost po pitanju njihovog daljnjeg života u domovini. Oni stariji, dobrim su dijelom u godinama kad im je potrebna pomoć ili se nalaze u domovima, neki su nemoćni i nepokretni. Određen broj povratnika otišao je u prijevremenu mirovinu te su podigli tkz. Pensionskassu (II. mirovinski stup), da dovrše svoje domove, kupe nekretninu te da imaju za život do punopravne starosne mirovine. Za sve to nema se razumjevanja te se tim povratnicima koji nisu znali za taj porezni Zakon a vratili se 2012. i kasnije, želi naplatiti 40% poreza, plus prirez. Na 100 000 Chf, to iznosi u pravilu oko 43 000 Chf.

Uvidjevši sve te probleme, tražio sam po portalima i grupama nekoga tko se angažira oko problema naših ljudi u iseljeništvu. Tu sam naišao na ime Ruže Studer. Kao suradnica jednog portala u Švicarskoj istom problematikom se bavi od 2013. godine, o tom je nekoliko puta pisala, govorila u emisiji Glas Hrvatske te zajedno s glavnim urednikom portala pokušavala objavama sunarodnjacima u Švicarskoj skrenuti pažnju na izmjene u Zakonu.

Nakon što smo se upoznali, odlučujemo zajedničkim snagama boriti se protiv te nepravde.

Osnivamo grupu na facebooku gdje nam se javlja veliki broj ljudi s tim problemom. U siječnju 2015. na HR-u u Glasu Domovine, govorimo o retroaktivnoj naplati poreza, visini poreza… Pokušavamo ljudima u mnogobrojnim pozivima dati savjete, podijeliti sa njima ono što znamo i što smo doznali.

Održavamo krajem ožujka 2016. skup u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu i šaljemo dopise raznim institucijama RH uz koje se veže taj porezni problem. Dogovaramo razgovore s Odborom za Hrvate izvan RH i pojedincima u Vladi RH.

Vodili smo razgovor s predstojnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Zvonkom Milasom koji je potom posjetio Švicarsku, gdje se sastao s predstavnicima udruga i klubova iz Švicarske i koji je shvatio ovaj problem Hrvata izvan domovine i povratnika u domovinu.

Razgovarali smo u Hrvatskom Saboru s Odborom za Hrvate izvan RH, predsjednikom i članovima Odbora te im objasnili probleme s kojima su suočeni mnogi povratnici. Također smo im dali na znanje da se mnogi sunarodnjaci iz iseljeništva u domovini više ne osjećaju dobro došlim te odustaju od povratka. Sastanku su nazočili: predsjednik prof.dr.sc. Božo Ljubić, podpredsjednik Jaroslav Pecnik, te članovi Željko Glasnović, Domagoj Hajduković, Ivo Jelušić i Petar Škorić. Iskazali su razumijevanje, prepoznali problem i pokušati će nam pomoći.

Bilješka razgovora je dostavljena:

-HS-savjetnici za vanjske poslove

-Državnom Uredu za Hrvate izvan RH

-Ministarstvu financija

-Ministarstvu rada i mirovinskog osiguranja

-Ministarstvu vanjskih i europskih poslova

-Veleposlanstvu RH u Švicarskoj

-Odboru za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo

Da bi u ovim, a i svim problemima koji obuhvaćaju iseljenike, povratnike i useljenike mogli učinkovitije djelovati, pokrećemo osnivanje Udruge (koja je trenutno u osnivanju) Iseljenici, povratnici i useljenici.

Osnivanjem Udruge započinjemo globalno na ujedinjavanju izvandomovinskih, svijetom raseljenih Hrvata te povratnika i useljenika u domovinu.

Uz to, otvorio se novi portal www.moja-domovina.net koji će pisati o svim problemima koje imaju iseljenici, povratnici i useljenici.

Autor:

Zlatko Jambrešić

Hrvatsko iseljeništvo

Kome u srcu ne živi domovina, taj se svugdje može smatrati prognanikom, u duši mu je praznina koju ne ispunjava nikakva stvar, nikakvo osjećanje.

Ferenc Kölcsey, 1790. – 1838., mađarski pjesnik i političar

Hrvatsko iseljeništvo po svojoj ljudskoj, materijalnoj i moralnoj pomoći odigralo je važnu ulogu u osamostaljivanju i stvaranju Republike Hrvatske prije svega u Domovinskom ratu. Zauzvrat, od dosadašnjih političkih struktura, za to nije dobilo odgovarajuće kreativno mjesto. Ne, iseljeništvo nema čak niti jedan glas u Vladi koji bi skrenuo pažnju na probleme s kojim je iseljeništvo, kad je u pitanju jačanje veze s domovinom ili povratak, suočeno. Krajnje je vrijeme preispitati ulogu i položaj iseljeništva u hrvatskom društvu.

Ne ulazeći u strukturu i djelovanje postojećih državnih i nacionalnih institucija (Vladin ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatska matica iseljenika, Savjet, Hrvatski svjetski kongres) koje se bave iseljeništvom,a s kojima hrvatsko iseljeništvo ne može biti zadovoljno, važno je utvrditi činjenice o hrvatskom iseljeništvu u sadašnjim društvenim i političkim okolnostima.

1. Procjene o hrvatskom iseljeništvu diljem svijeta kreću se od 1,5 do 3,5 milijuna iseljenika i njihovih potomaka. Već sama činjenica da u ovih 25 godina hrvatske države nije učinjen nikakav napor da se njihov broj preciznije odredi, govori o tome kako politička elita u Hrvatskoj ne vodi dovoljno računa o tom značajnom dijelu hrvatskog nacionalnog korpusa.

2. Ne postoji sustavna i dosljedna politika o uključivanju hrvatskog iseljeništva u demografski, gospodarski i poslovni razvitak Republike Hrvatske.

3. Politika dosadašnjih vlada nije poticala njihov povratak u domovinu koja je zbog nesposobnosti i korupcije tih vlada došla na rub bankrota, pa je štoviše posljednjih godina zabilježen odljev mladih ljudi iz Hrvatske, čime se stvara nova generacija u hrvatskome iseljeništvu.

4. Sve hrvatske vlade i političke strukture nisu učinile gotovo ništa da se privuče iseljeništvo na povratak kako bi svojim znanjem, iskustvom i afirmiranošću iz zemalja useljenja pomogli prosperitetnom razvoju Republike Hrvatske.

5. U Hrvatsku se vratila iz iseljeništva prvenstveno starija mirovinska generacija iseljenih Hrvata. Točan broj registriranih primatelja inozemnih mirovina ne znamo. Procjena je da registriranim mirovinama u Hrvatsku godišnje ulazi 1,3 milijarde eura, što i te kako pomaže u teškoj financijskoj krizi s kojom se država suočava posljednjih desetak godina.

6. Po neregistriranom priljevu, od iseljenika koji pomažu svojim obiteljima ili ulažu u razne poslove u Hrvatsku, pritječe još najmanje 1,3 milijarde eura.

7. Najbolji dokaz da hrvatska politička elita ne cijeni doprinos iseljeništva u osamostaljenju Hrvatske i ulozi koju je ono u tome imalo jest zakonski propis o oporezivanju inozemnih mirovina, usvojen 2012. godine. Budući da Hrvatska od značajnijih imigracijskih zemalja jedino s Njemačkom ima potpisan sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, veći broj umirovljenika povratnika pogođen je ovim zakonom. On praktički prisiljava iseljenike koji su se vratili da razmisle hoće li ostati u Hrvatskoj, a spriječava druge umirovljenike da se vrate u domovinu.

8. Zakon o oporezivanju povratničkih mirovina usvojen je za vladavine SDP-ove tzv. koalicije. No, HDZ kao vodeća hrvatska stranka koja zastupa interese iseljeništva, nije do sada ništa učinila niti pokušala učiniti da se zakon izmijeni.

9. Budući da iseljenici – povratnici nemaju svoje prave zastupnike u Hrvatskome saboru, jer se to ne mogu smatrati tri zastupnika izabrana na listi Dijaspore, iseljenicima – povratnicima koji primaju inozemne mirovine ne preostaje drugo nego da traže alternativnu snagu u hrvatskom političkom sustavu da bi ispravili ne samo tu nepravdu učinjenu prema njima, nego i sve druge nepravde nanesene tom značajnom dijelu hrvatskog nacionalnog korpusa.

10. U novonastalim okolnostima povratnici su se udružili s iseljenicima i osnivali udrugu „Iseljenici, povratnici i useljenici“, koja se djelovanjem zalagaže za promjenu postojećeg Zakona kojim su oni zakinuti. U Udrugu se uz povratnike učlanjuju iseljenici koji teže čvršćoj i boljoj vezi između iseljene i domovinske Hrvatske, te useljenici, djeca hrvatskih korjena koja su rođena u iseljeništvu, a svoju budućnost grade u domovini svojih predaka.

Udruga „Iseljenici, povratnici i useljenici“ stajat će iza svakog iseljenika, povratnika ili useljenika koji bude suočen s problemima.

Kontakt: iseljeniciipovratnici@gmail.com

Autor: Ruža Studer Babić

Sastanak s Odborom za Hrvate izvan RH 1. 6. 2016.

 

HRVATSKI SABOR

Odbor za Hrvate izvan

Republike Hrvatske

Klasa: 053-02/16-01/38

Urbroj: 6521-12-16-01

Zagreb, 02. lipnja 2016.

Dostaviti:

HS-savjetnica za vp

Državni ured za Hrvate izvan RH

Ministarstvo financija

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Veleposlanstvo RH u Švicarskoj

Odbor za financije i državni proračun

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo

Udruga u osnivanju Iseljenici, povratnici i useljenici iz Švicarske

 

     B i l j e š k a

 

Sastanak sa predstavnicima Udruge u osnivanju Iseljenici, povratnici i useljenici

 

Zagreb, 02. lipnja 2016. 

Predsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske prof.dr.sc. Božo Ljubić, potpredsjednik Odbora Jaroslav Pecnik i članovi Odbora Željko Glasnović, Domagoj Hajduković, Ivo Jelušić i Petar Škorić održali su sastanak dana 02. lipnja 2016. sa predstavnicima Udruge u osnivanju Iseljenici, povratnici i useljenici, gđom. Ružom Studer- Babić i g. Zlatkom Jambrešićem. Teme sastanaka bile su problemi sa kojima se susreću Hrvati povratnici iz inozemstva, posebno povratnici iz Švicarske, koji su vezani uz oporezivanje mirovina i retroaktivnu naplatu poreza od strane Republike Hrvatske. Uz predsjednika Odbora za Hrvate izvan RH na sastanku je prisustvovala Marina Vunić, savjetnica u Odboru.

U uvodnom dijelu sastanka, predsjednik Odbora prof.dr.sc. Božo Ljubić pozdravio je predstavnike Udruge u osnivanju Iseljenici, povratnici i useljenici, te dao riječ predstavnici Udruge, Ruži Studer- Babić  koja je upoznala prisutne sa problemima sa kojima se susreću Hrvati povratnici iz inozemstva, najvećim dijelom povratnici iz Švicarske. Trenutno su ti problemi vezani uz oporezivanje inozemnih mirovina kao i retroaktivnu naplatu istih. Gospođa Studer-Babić iznijela je da Hrvati koji su živjeli u Švicarskoj dvadeset, trideset ili četrdeset godina dolaze u Hrvatsku u statusu umirovljenika plaćaju visoke poreze na mirovine koji idu i do 40%. Naglasila je kako se umirovljenicima retroaktivno naplaćuje porez zbog izmjena Zakona o porezu na dohodak iz 2012. te da zbog visokih iznosa mnogi umirovljenici – povratnici nisu u stanju platiti potraživanje Porezne uprave i zbog tog imaju velikih financijskih problema. Pošto se u tim slučajevima radi o ljudima starije dobi koji su se u domovinu vratili prije nego je sporni Zakon stupio na snagu, oni za te promjene nisu znali. Ti ljudi postavljaju  pitanje zašto je Porezna uprava čekala tako dugo s potraživanjima? Zbog svega navedenog sve više iseljenika odustaje od povratka u domovinu, a povratnici, koji to još mogu učiniti, sve se češće odlučuju vratiti u Švicarsku. Gospođa Studer- Babić istaknula je da Udruga predstavlja glas i probleme „malih ljudi“ te se nadaju kako će Republika Hrvatska prepoznati probleme povratnika i pokrenuti inicijativu za njihovo rješavanje. Gospodin Zlatko Jambrešić također je istaknuo probleme retroaktivne naplate poreza, kao i problem oporezivanja mirovina povratnika iz Švicarske visokim stopama poreza, gdje smatra da se II. mirovinski stup ne bi trebao oporezivati jer predstavlja jednu vrstu štednje. Kao i jednim od rješenja problema vidi smanjenje poreza na imovinu te smatra da bi Hrvatska u tom pogledu napravila pozitivan korak i privukla veći broj iseljenika na povratak. Napominje da povratnici često nemaju radnog staža u RH što podrazumjeva  da sami moraju plaćati zdravstveno osiguranje te da nemaju pravo na odbitke kao što su pomagala za invalide, u slučaju nepokretnosti – pelene, lijekovi te privatne poslove u i oko kuće.

Član Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Ivo Jelušić kazao je kako je upoznat sa ovim problemima te je govorio o međudržavnim sporazumima kojima se uređuje pitanje oporezivih dohodaka. Tako je primjerice naglasio da je međudržavnim sporazumom s Njemačkom pitanje oporezivanja mirovina uređeno na način da se mirovina oporezuje u državi u kojoj je zarađena. U većini ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje primjenjuje Republika Hrvatska vrijedi pravilo da se mirovine oporezuju u državi rezidentnosti, a što vrijedi i za Švicarsku. Zastupnik Jelušić smatra da se treba pronaći pravedno i transparentno rješenje na dobrobit svih građana Republike Hrvatske.

Član Odbora Petar Škorić istaknuo je koliko su hrvatski iseljenici pomogli Hrvatskoj u raznim oblicima pomoći tijekom Domovinskog rata, te smatra da nije postignut konsenzus u međunarodnim ugovorima koji se tiču porezne i mirovinske politike povratnika. Hrvatska također nema jasnu nacionalnu poreznu strategiju, te misli da bi se trebala napraviti analiza mirovinskog sustava u cjelini kako bi se u budućnosti pronašlo rješenje da se hrvatski iseljenici mogu vratiti u Hrvatsku. Član Odbora Domagoj Hajduković smatra da bi se uloga Državnog Ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske trebala povećati u rješavanju navedenih problema, uz zajedničku suradnju Odbora i relevantnih institucija vezanih uz ovu problematiku.

Na kraju sastanka, predsjednik Odbora prof.dr.sc. Božo Ljubić rekao je kako je upoznat sa problemima sa kojima se susreću povratnici iz Švicarske, te smatra da bi se trebala senzibilizirati javnost i povećati suradnja između državnih institucija prvenstveno Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ministarstva financija, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, kao i organizirati zajednička tematska sjednica između saborskih Odbora, Odbora za financije i državni proračun, Odbora za rad i mirovinski sustav i Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske s ciljem rješavanja problema povratnika, posebno povratnika iz Švicarske.

 

Zabilježila:                                                                                         Odobrio:

Marina Vunić                                                                                    prof.dr.sc. Božo Ljubić