Postupak utvrđivanja rezidentnosti u porezne svrhe propisan je odredbama članka 4. hrvatskog modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, odredbama članka 43. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj 115/16) te odredbama članaka 36. i 37. Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj 30/17).
Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja su međunarodni bilateralni ugovori koji čine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po svojoj su snazi iznad domaćih zakona. U ovome Ugovoru izraz ‘rezident države ugovornice’ označava svaku osobu, koja prema zakonima te države, u njoj podliježe oporezivanju na temelju svoga prebivališta, boravišta, mjesta uprave ili nekoga drugog obilježja sličnoga značenja. Ako je fizička osoba rezident obiju država ugovornica, onda se njezin status određuje na ovaj način:
a) smatra se rezidentom one države u kojoj ima prebivalište, a ako ima prebivalište u objema državama, smatrat će se da je rezident one države s kojom ima uže osobne i gospodarske odnose (središte životnih interesa);
b) ako se ne može odrediti u kojoj državi ima središte životnih interesa ili ako ni u jednoj državi nema stalno mjesto stanovanja, smatrat će se da je rezident države u kojoj ima uobičajeno boravište;
c) ako osoba ima uobičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u jednoj od njih, smatrat će se da je rezident države čiji je državljanin;
d) ako je osoba državljanin obiju država ili nije državljanin ni jedne od njih, nadležna tijela država ugovornica riješit će pitanje dogovorno.
Teritorijalna povezanost poreznog obveznika unutar, odnosno s Republikom Hrvatskom, ako je riječ o primanjima s izvorom u inozemstvu, temelji se na određenju pojmova prebivališta i boravišta poreznog obveznika u i izvan Republike Hrvatske.
Tako je člankom 43. Općeg poreznog zakona propisano da:
(1) se smatra da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183. dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine.
(2) Ako porezni obveznik u Republici Hrvatskoj ima u vlasništvu ili posjedu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava ili prema mjestu iz kojeg pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti.
(3) Ako porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu, smatra se da ima prebivalište u tuzemstvu.
(4) Uobičajeno boravište u smislu ovoga Zakona ima porezni obveznik u onome mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tome mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno.
Uobičajenim boravištem u smislu ovoga Zakona smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine.
Nadalje, kako bi se jednoobrazno i točno utvrdila povezanost poreznog obveznika s državom ugovornicom koja će u konačnici imati pravo oporezivanja poreznog obveznika, postoje i upitnici TI i TU. Ti se upitnici popunjavaju u postupku utvrđivanja rezidentnosti poreznog obveznika na način da se Upitnik TU ispunjava prilikom ulaska poreznog obveznika u Republiku Hrvatsku, dok se Upitnik TI popunjava kod izlaska poreznog obveznika iz Republike Hrvatske.
Prilikom povratka u Republike Hrvatsku, potrebno je podnijeti prijavu u registar poreznih obveznika – RPO, u roku 8 dana od dana uplate mirovine na račun u Republici Hrvatskoj. Potrebno je također priložiti potvrdu o odjavi prebivališta iz Švicarske (Abmeldebestätigung), vjerodostojne isprave o ostvarenoj mirovini (rješenje ili potvrda o mirovini, ili bankovni izvod), te drugu dokumentaciju ukoliko postoji i ukoliko Porezna uprava to zatraži.
Porez na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se na iznos mirovine umanjen za eventualno uplaćene doprinose i osobni odbitak. Porez na dohodak od nesamostalnog rada plaća se umanjen za 50% na obračunati iznos porezne obveze.
Mjesečni osobni odbitak umirovljenika je 3.800,00 kn. Osobni odbitak se može uvećavati, ovisno o životnim okolnostima (uzdržavani članovi obitelji, invaliditet poreznog obveznika ili uzdržavanih članova). Tako osobni odbitak za uzdržavanog člana obitelji iznosi 1750 kn, za prvo dijete također 1750 kn, za drugo dijete 2500, treće 3500, a najviše iznosi za deveto dijete – 14 750 kn. Osobni odbitak poreznog obveznika, te za svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe s invaliditetom osobni odbitak iznosi 1000 kuna. Osobni odbitak poreznog obveznika i svakog uzdržavanog člana uže obitelji i djeteta ako su osobe kojima je rješenjem, na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost po jednoj osnovi 100% i/ili koji radi invalidnosti imaju, na temelju posebnih propisa, pravo na tuđu pomoć i njegu iznosi 3 750 kn.
Također, osobni odbitak može se dodatno uvećati za darovanja u tuzemstvu u naravi i u novcu što su doznačena na žiro račun udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak ili je proveden poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.
Porez na dohodak obračunava se na poreznu osnovicu po stopama od 24% odnosno 36% ovisno o visini oporezivog dijela mirovine i umanjuje za 50%.
Prirez porezu na dohodak plaća se na iznos poreza na dohodak i to u slučaju kada umirovljenik ima prebivalište odnosno uobičajeno boravište na području općine ili grada koji je svojom odlukom propisao prirez porezu na dohodak.
Porez na Mirovinsku štednju u obveznim mirovinskim fondovima (II stup – Pensionkasse) plaća se prema rezidentnosti. Dobrovoljna mirovinska štednja (III. stup – Private Pension) ne smatra se dohotkom prema Zakonu o porezu na dohodak.
Završno, gđa Maričić pokazala je nekoliko primjera izračuna:
Primjer I.
Primam invalidsku mirovinu u Švicarskoj i namjeravam se vratiti 01.01.2020. u Hrvatsku. Dobivam od invalidskog osiguranja iz prvog stupa mjesečno 1.540,00 CHF i od drugog stupa 530,00 CHF. Imam ušteđevinu na banci 100.000,00 CHF. Koliko ću plaćati poreza u Zagrebu na mirovine iz Švicarske? Koliko ću platiti poreza na ušteđevinu?
Tečaj: CHF 1 = 6,6 HRK Iznos mirovine = 2.070,00 CHF Obračun poreza: u kunama = 13.662,00 HKR
– 13.662,00 – 3.800,00 = 9.862,00 – osnovica
– Porez 24% = 2.366,88
– Prirez 18% od 24% = 426,04
– Ukupno = 2.792,92 Umirovljenik plaća 50% = 1.396,46
Obračun poreza za 100% invalidnost:
– 13.662,00 – 7.550,00 = 6.112,00 – osnovica
– Porez 24% = 1.466,88
– Prirez 18% od 24% = 264,04
– Ukupno = 1.730,92 Umirovljenik plaća 50% = 865,46
Ušteđevina nije predmet oporezivanja.
Primjer II.
Odlazim u starosnu mirovinu 01.03.2020. Namjeravam se vratiti 01.06.2020. u Hrvatsku u Zagreb. Od prvog stupa ću imati 2.050,00 CHF mjesečne mirovine. Iz drugog stupa neću uzimati mirovinu, nego ću dati da mi isplate gotovinu, koja će iznositi 190.000,00 CHF. Da li ću morati platiti porez u Hrvatskoj na gotovinu iz drugog stupa, iako ću već u Švicarskoj platiti porez na tu sumu pri napuštanju Švicarske? Ako da, koliko ?
Rezidentnost = Švicarska Isplata drugog stupa do 01.06.2020. Ne plaća se porez u Hrvatskoj.
Rezidentnost = Hrvatska
Zahtjev za isplatu drugog stupa predan nakon 01.06.2020.
– Plaća se porez u Hrvatskoj
– Osobni odbitak će se u potpunosti potrošiti na isplatu mjesečne mirovine, pa će ukupni obračun poreza za oba stupa izgledati slijedeće:
